Rezultati velikog istraživanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Instituta za društvena istraživanja provedeni među srednjoškolskom populacijom u Hrvatskoj istodobno su šokantni i očekivani. Naime, prema tom istraživanju svaki drugi srednjoškolac svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, a želja za odlaskom najjača je među najuspješnijim učenicima, piše Novi list.
Pritom se stavovi srednjoškolaca o pitanjima koja se tiču njihove budućnosti uglavnom ne razlikuje dramatično među pojedinim hrvatskim regijama. Iako se Slavonija trenutačno smatra najvećim "rasadnikom emigranata", daleko više odlazak iz Hrvatske planiraju ili priželjkuju srednjoškolci Istre, Kvarnera i Gorskog kotara priželjkuju odlazak iz Hrvatske više od prosječnog hrvatskog srednjoškolca.
Hrvatsku vole, ali vide nepotizam, korupciju, nepravdu...
Na razini Hrvatske prosjek srednjoškolaca koji se u budućnosti vide izvan Hrvatske je 53 posto, a u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji takvih je 56 posto, dok u većim gradovima ova dvije županije njihov broj doseže i do 60 posto. Autore istraživanja ističu da su najveći iskaz mogućnosti odlaska iz Hrvatske dali upravo srednjoškolci u najvećim hrvatskim gradovima.
"Navedeno ne treba čuditi jer su gradovi ujedno i mjesta najveće mobilnosti, ali i prilika", kazao je član istraživačkog tima i znanstvenik Instituta za društvena istraživanja, Josip Šabić.
Njegova kolegica Zrinka Ristić Dedić upozorava, pak, da je kvalitativni dio istraživanja jasno dao do znanja zašto mladi žele otići.
"Hrvatsku vole, ali je dijelom percipiraju kao društvo koje je obilježeno nepotizmom, korupcijom, nepravdom, temama njihovih djedova i očeva… Hrvatsko društvo vide i nedovoljno spremnim i hrabrim za promjene", smatra ona.
Učenici smatraju da su nastavnici nedovoljno cijenjeni
Ristić Dedić posebno naglašava kako ispitani srednjoškolci smatraju da su odgojno-obrazovni radnici nedovoljno cijenjeni, što ona smatra podatkom nad kojim bi se trebala zamisliti ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Osim toga, tinejdžeri općenito imaju dojam da mnogo toga, pa i upis fakulteta, više ovise o snalažljvosti i vezama nego o znanju, piše Novi list.
"Iz kvalitativnog dijela istraživanja, čiji će rezultati biti objavljeni krajem godine, jasno je vidljivo da su perspektive zapošljavanja drugačije u obalnom dijelu zemlje. Maturanti u Istri, Dalmaciji i Hrvatskom primorju svoju priliku vide u turističkim djelatnostima. Značajan dio njih govori o gradnji apartmana, iznajmljivanju. Ova je perspektiva u potpunosti drugačija od one u Slavoniji", kazala je Iva Košutič, jedna od članica istraživačkog tima.
Marko Lukunic/PIXSELL
"To je odraz društvene klime i nebrige o problemima mladih"
Također je zanimljivo u spomenutom istraživanju da se 13 posto ispitanika nije željelo izjasniti o zasnivanju obitelji ili su decidirano izjavili da ne žele imati obitelj. Demograf Anđelko Akrap u tome ipak ne vidi problem, a pojašnjava i veliki postotak tinejdžera koji svoju budućnost vide izvan Hrvatske.
"U svim dosadašnjim civilizacijama uvijek je bilo onih koji ne žele imati djecu. To nije ništa neobično. Također, treba uzeti u obzir da su to mladi ljudi, u procesu traženja, da uvijek imaju i malo avanturističkog duha, a kad se suoče s realnošću, misle drukčije. Činjenica jest da u hrvatskom društvu zavladao pravi pesimizam, ali to se može promijeniti", kazao je Akrap za Novi list.
S njim se ne slaže jedan od autora istraživanja Boris Jokić rekavši da glas mladih ljudi ne treba banalizirati niti patronizirati ili gledati kroz prizmu njihovih godina.
"Njihovi stavovi su odraz opće društvene klime i sustavne nebrige o problemima mladih. Ne mislim pritom da ijednoj skupini građana treba povlađivati, pa ni mladima. Njih se ne čuje. S njima se ne razgovara. Zato i oni gube želju za aktivacijom i razgovorom", smatra Jokić.
