Na osječkom je području u 2016. godini pravo na novčane naknade iz sektora socijalne skrbi izgubilo 400 osoba, među njima čak 60 posto zbog ignoriranja obveze prijave na Zavod za zapošljavanje, odnosno odbijanja sudjelovanja u procesu aktivnog zapošljavanja. Riječ je o osobama koje radije odabiru biti socijalni slučajevi nego same uzdržavati sebe i svoju obitelj, no koje se kada shvate bez čega ostaju, iako bez stvarne želje da rade, kasnije nerijetko ponovno prijavljuju na Zavod.
Ne čudi to jer se roditeljima s više maloljetne djece više isplati živjeti od socijalne pomoći nego raditi.
"Prijava na Zavodu za zapošljavanje jedan je od uvjeta za socijalnu pomoć, no mnogi misle kako je dovoljno na Zavod prijaviti se samo jednom, pa više ne dolaze na savjetovanja, ne reagiraju na pozive za razgovor za posao, iz čega se jasno zaključuje kako aktivno posao i ne traže. Nezgodno je reći zašto, ali prema iskustvu, možemo reći kako velik dio njih ne želi raditi. Naime, među tim osobama koje zbog neprijavljivanja na Zavod za zapošljavanje gube socijalna prava najveći je broj onih s niskim kvalifikacijama, što znači da kada bi se zaposlili u struci, ne bi mogli očekivati plaću mnogo ili uopće veću od minimalca, znači 2620,80 kuna. Usporedno, riječ je i o mnogočlanim obiteljima. I kada se zbroji sva novčana pomoć koju oni ostvare, postaje jasno zašto odlučuju živjeti od socijale", pojasnila je za Glas Slavonije v.d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Osijek Ivka Kaurinović.
Prema računici Zavoda, primjerice, sedmeročlana obitelj na temelju socijalnih pomoći može "nametnuti" 6090 kuna. U to uračunavaju naknadu roditeljima od po 480 kuna, za svako dijete 380 kuna, dječje doplatke od 300 kuna te pomoć Grada Osijeka za režijske troškove od 2030 kuna. Tome treba dodati i 900 kuna godišnje za ogrjev i bon za struju od 200 kuna mjesečno.
"Složit ćete se, postoje obitelji u kojima i majka i otac rade, a da zajedno nemaju toliki mjesečni prihod", zaključuju iz Centra.