Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) je objavila javni dokument o svojem radu u prošloj godini i sigurnosnim procjenama o stanju u Hrvatskoj i zemljama u okruženju. To je napravila po treći put, a cijeli sadržaj dokumenta možete pročitati OVDJE.
Na izvješću od 40-ak stranica navodi se kako u Hrvatskoj nema izravnih terorističkih prijetnji, ali postoji potencijalni rizik. Osim Hrvatima koji se bore na području tzv. Islamske države, SOA-i je prirotet i borba s huliganima unutar navijačkih skupina.
Niska razina terorističke prijetnje RH
Iako je razina terorističke prijetnje s islamističkih polazišta
iz same RH niska, razina terorističke prijetnje se povećala za
cijelu Europu pa tako i za Hrvatsku.
Proteklu godinu obilježili su teroristički napadi u Francuskoj i
Belgiji, od terorističkog napada na redakciju časopisa Charlie
Hebdo 7. siječnja 2015., pariških terorističkih napada 13.
studenoga 2015., do napada u Bruxellesu 22. ožujka 2016., izravno
povezanih sa širenjem terorizma s islamističkih polazišta. U
veljači 2015. u Danskoj je dvoje ljudi ubijeno u napadu vatrenim
oružjem inspiriran terorističkim motivima. Tunis i Turska su
također pretrpjeli velike terorističke napade.
U ljeto 2015. i RH je bila meta terorističkog čina jer je u
Egiptu otet hrvatski državljanin Tomislav Salopek. SOA, navodi se
u izvješću, i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka, posebno
kako bi se utvrdile okolnosti i počinitelji otmice te utvrdila
njegova sudbina. Tijekom 2015. izvršeni su teroristički napadi i
u BiH (napad na policijsku postaju u Zvorniku u travnju i napad
na pripadnike vojske BiH u Sarajevu u studenom).
Radikalni islamisti u Hrvatskoj
Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u RH je mali, nekoliko
desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda
djelovanja, navodi se u izvješću SOA-e.
Radikalizacija u Hrvatskoj, tvrde, nije poprimila šire razmjere,
između ostalog i zbog vrlo dobrog ugleda, položaja i
integriranosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu. Međutim,
postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama,
kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u
sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a i dalje
zabrinjavaju.
Od 2012. godine oko 900 osoba s područja jugoistočne Europe
otišlo je na područje sukoba u Siriji i Iraku. Radi se o osobama
koje uglavnom potječu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandžaka, Makedonije
i Albanije. Većinom se radi o muškarcima koji odlaze u džihad, a
u Siriji i Iraku najviše su se priključivali ISIL-u, ali i Al
Qaidinoj Al Nusra Fronti. Među osobama koje su otišle na
teritorij pod kontrolom ISIL-a ima i žena i djece. Aktivni su na
internetu, gdje i promiču svoje ideje.
Bilježi se i povratak džihadista u matične države nakon ratnih
iskustava. Iako u RH trenutno nema povratnika iz Sirije i Iraka,
povratak džihadista u susjedne države mijenja sigurnosnu
situaciju, neizravno utječući i na RH. Na područje jugoistočnog
susjedstva RH vratilo se oko 300 džihadista.
Trenutno se na području pod kontrolom ISIL-a nalazi šest osoba s
državljanstvom RH, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je
ranije živjela. Većina njih, uz hrvatsko, ima državljanstva i
drugih država. Zajedničko im je to da su prije radikalizacije
odselili iz RH ili nisu ni živjeli u RH. Proces radikalizacije
odvijao se u inozemstvu odakle su i otišli na teritorij pod
kontrolom ISIL-a.
Nema izravne prijetnje
Za sada nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u
Siriji ili povratnika, međutim ne može se isključiti prijetnja
tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne
samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez
potpore terorističke organizacije, a koje je vrlo teško otkriti,
stoji u izvješću SOA-e.
Također, ostaje srednjoročna i dugoročna prijetnja da
džihadisti-povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani
i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s terorističkim
strukturama posluže kao izvršitelji ili logistika izvršenja
terorističkih napada.
Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suočena RH je i tranzit
osoba, stranih državljana, za koje postoje indicije da podupiru
terorističke aktivnosti preko hrvatskog teritorija. Ovo je
posebno izraženo u kontekstu migracijskog vala preko RH. Od
početka migracijske krize postojale su indicije da bi se ona
mogla koristiti za prebacivanje terorista u Europu, što se
potvrdilo kada je utvrđeno da su pojedini počinitelji
terorističkog napada u Parizu iz studenoga 2015. godine
tranzitirali i preko Hrvatske u sklopu migracijskog vala.
Ekstremizam i navijačke skupine
Hrvatske tajne službe prate i znaju za dobro organizirane
ekstremističke grupe, ali i pojedince unutar glavnih navijačkih
skupina. Ekstremističke skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih
ideoloških polazišta, imaju vrlo malen potencijal za ugrožavanje
sigurnosne situacije u RH jer su malobrojni i slabo organizirani,
navodi se u izvješću SOA-e. No, pojava ekstremizma zabilježena je
i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina.
Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijelova
pojedinih navijačkih skupina prisutni su godinama, a narušavaju
sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled.
Glavni poticatelji ovih pojavnosti su dobro organizirane
ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih skupina.
Posebnu pozornost izaziva sve učestalije nasilno djelovanje
ekstremnih frakcija navijačkih skupina izvan okvira sportskih
događaja.
Na području desnog ekstremizma u RH kontinuirano je djelovanje
pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih
organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideološke orijentacije se
međusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s
istomišljenicima u državama EU. Zbog malobrojnosti neonacističke
scene u RH, njihov potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije je
vrlo malen.
S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke
skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim
pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan
i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s
istomišljenicima.
Četnički pokret jača među mlađom populacijom
Posljedice ratnih trauma i neriješenih međunacionalnih odnosa
mogu biti plodno tlo za jačanje ekstremizma, navodi se u
izvješću.
I dalje su aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u
državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema
istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i
pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta. Ono što
zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog
ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom
populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju
izrazito anti-NATO-ovske stavove.
Po prvi put u izvješću i - demografski izazovi
Iako veza između demografije i nacionalne sigurnosti nije uvijek
pravocrtna i jasna, dinamika određenih demografskih kategorija,
samostalno ili u sinergiji s drugim faktorima, utječe na
sigurnosno-političke procese. Radi tog utjecaja, SOA je
analitički obradila povezanost demografskih kretanja i nacionalne
sigurnosti.
Suvremena obilježja stanovništva Hrvatske ukazuju na naglašeno
negativnu demografsku strukturu i trendove demografskih procesa
čiji nastavak će se odraziti na društvenogospodarski razvoj RH i
u dugoročnom razdoblju. Nastavak postojećih demografskih trendova
(vrlo nizak fertilitet, depopulacija, negativan saldo
migracija, poremećaj dobne strukture stanovništva)
značajno će povećavati izazove s kojima se suočava hrvatsko
društvo.
Migracijski procesi prema EU dodatno će utjecati na demografsku
dinamiku hrvatskog i europskog društva. U 2014. godini, u EU je
živjelo 19,6 milijuna ljudi koji nisu državljani članica EU-a,
dok je 33,5 milijuna ljudi koji žive u EU rođeno izvan EU.
Također, 14,3 milijuna državljana članica EU živi izvan svoje
matične države.
