Jučer se u medijima pojavila informacija kako se u zagrebačkoj bolnici jedna osoba iz Međimurja koja je u teškom stanju i bori se za život. O čemu se radi i da li je točna ta informacija, upitali smo ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Prim. Marinu Payerl-Pal, dr. med., piše eMedjimurje.rtl.hr.
"Prošli tjedan iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Djelatnost za epidemiologiju ZZJZ Međimurske županije je dobila prijavu jednog potvrđenog slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila s područja Međimurske županije. Osoba je hospitalizirana. Od strane Djelatnika Zavoda učinjen je epidemiološki izvid na adresu stanovanja oboljele osobe", kaže Marina Payerl-Pal.
Prilikom izvida učinjena je posjeta Općini i ambulanti obiteljskog liječnika u Općini, te su podijeljene obavijesti za pučanstvo s osnovnim informacijama o bolesti i mjerama zaštite.
"Obzirom na pojavu bolesti i utvrđenu prisutnost komaraca u raznim fazama razvoja predložili smo da se provedu mjere larvicidne i adulticidne dezinsekcije u radiusu od 500 m od adrese oboljele osobe a na području cijele općine mjere dezinsekcije u okviru obveznih preventivnih DDD mjera, a temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih te Programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (artropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku", rekla je ravnateljica.
O pojavi bolesti i potrebnim mjerama je obaviještena Uprava za sanitarnu inspekciju u Čakovcu i Služba za zarazne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ovo je prvi slučaj ove bolesti ove godine, a treći slučaj u našoj županiji unatrag 10 godina (prvi je bio 2013. godine, a drugi slučaj 2017.).
Dr. Marina Payer-Pal poslala je i više informacija o virusu i bolesti te važne informacije o prventivnim mjerama.
O virusu i bolesti:
Prirodni rezervoar i domaćin WN virusa su ptice
Za prijenos virusa neophodan je vektor/ komarac iz roda Culex,
iako virus prenose i druge vrste komaraca
(Aedes/ Anopheles).
Čovjek, konji i ostali sisavci ( mačke, psi…) zaraze se ubodom
zaraženog komarca.
Nije opisan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka ili s životinje
na čovjeka.
Zaraza WN virusom najčešće prolazi nezapaženo, bez znakova
bolesti ( oko 80 % slučajeva).
Oko 20 % zaraženih će nakon inkubacije koja traje 3 do 15 dana razviti smetnje koje nalikuju na gripu ( temperatura, glavobolja,malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, moguć je proljev i osip). Umor može trajati tjednima.
Samo mali broj zaraženih ( manje od 1 % ) razvit će teški oblik bolesti sa zahvaćenim središnjim živčanim sustavom ( encefalitis, meningitis), tada se mogu javiti zakočenost šije, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor, poremećaj svijesti… što nepohodno zahtjeva hospitalizaciju.
Veći rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60
godina, te osobe oslabljenog imuniteta ( oboljeli od malignih
bolesti, dijabetesa, transplantirani bolesnici, bubrežni
bolesnici…) .
Najvažnije je provoditi preventivne
mjere:
Za osobnu zaštitu koristiti repelente, nositi odjeću dugih
rukava i nogavica, staviti mrežice na prozore.
Za razvoj komaraca neophodna je voda stoga je:
- potrebno redovito isprazniti sve spremnike za vodu –
kante, vaze na groblju, plitice ispod tegli, bačve za
skupljanje kišnice i sl. ( najmanje 1x tjedno )
- uklanjati predmete koji na bilo koji način mogu skupljati vodu-
igračke, gume, bazeni , krupni otpad.
Napušteni bunari s vodom, slabo zatvorene septičke jame, pojila za životinje, zaostale lokve također su potencijalna legla komaraca. Općine i gradove dužne su planirano, organizirano i sustavno provoditi opće preventivne DDD mjere, piše eMedjimurje.rtl.hr.
