O tome su u sinoćnjoj emisiji Otvoreno raspravljali zamjenik ministra poljoprivrde Tugomir Majdak (HDZ), zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP), voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe Ivančica Kovaček te predsjednik Udruge peradara Hrvatske Mladen Lebar.
'Činjenica je da uvozimo robu koju više nitko drugi ne želi na svojim policama i na svojem tržištu', rekao je Mladen Lebar, koji pretpostavlja da hrvatski građani dobivaju robu koju trgovački lanci kupuju vrlo jeftino, a zatim je prodaju po akcijskim cijenama.
Kupujemo robu koja je dugo stajala u inozemnim skladištima
'Često smo svjedoci da se prodaje piletina za 16 kuna po kilogramu, a po tako niskoj cijeni ne može se proizvoditi piletina koja je zaklana i želi se prodati na vrijeme', rekao je Lebar, koji smatra da se takva roba prodaje jer je dugo stajala u inozemnim skladištima. Mnoge zemlje iz kojih Hrvatska uvozi imaju propisane rokove koliko meso može stajati duboko smrznuto, objasnio je Lebar.
'Kada takvoj robi prođe rok, rješavaju je se po vrlo niskim cijenama', rekao je Lebar te dodao kako bi se u Hrvatskoj, s proizvodnim kapacitetima koje ima, mogle zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Međutim, kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni te bi se mogli povećati za još otprilike 20 posto.
'Samo se u transportu robe eliminira dio kvalitete kod svježih proizvoda', rekao je Lebar.
'Očito postoje građani prvog i drugog reda'
Kako navodi Biljana Borzan, regulative su za sve zemlje članice EU-a jednake, ali je upitan onaj dio koji nije definiran zakonom. Kada je riječ o kvaliteti hrane, očito je da postoje građani prvog i drugog reda, navodi eurozastupnica, koja je naglasila kako su zakoni i vezani uz sigurnost hrane vrlo strogi te se primjenjuju u svakoj državi članici, ali da kvaliteta nije jasno definirana - proizvođač ima slobodu plasirati proizvod onako kako želi. Unatoč striktnim zakonima, tvrdi Borzan, ljudski je faktor često taj koji je u ovakvim situacijama presudan.
'Sve se radilo u skladu s procedurama, ali očito je da one nisu dovoljno brze. Resorni ministar nije za ovaj slučaj znao do prije nekoliko dana i to svjedoči da sustav u dijelu informiranja javnosti treba poboljšati', rekao je Tugomir Majdak te dodao kako procedure nalažu da se informira javnost te da bi informacija o salmoneli u nekom trenutku bila puštena. Istaknuo je da je Ministarstvo naložilo pojačan inspekcijski nadzor i da su sve službe na terenu.
Naši proizvodi su ljepši i bolji
Već se dulje raspravlja o donošenju zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u opskrbi hranom - on bi trebao regulirati odnose između proizvođača, dobavljača i trgovačkog lanca pri plasmanu finalnih proizvoda. Kako ističe Majdak, neke zemlje propisuju čak i postotak njihovih nacionalnih proizvoda koji obvezno moraju biti na policama.
Lebar tvrdi kako se pri usporedbi hrvatskih proizvoda s onima susjednih država vidi da su naši proizvodi cjenovno i po kvaliteti mnogo ljepši i bolji.
Salmonela nipošto nije bezopasna. Kako navodi Ivančica Kovaček, svaka salmonela je potencijalno opasna, no kad se sirova hrana dobro termički obradi, rizik je sveden na najmanju mjeru.
'Ako se piletina dobro termički obradi, salmonela će se uništiti. To je bakterija koja propada već na 60 Celzijevih stupnjeva. Važno je da u svakom dijelu, minimalno 15 minuta, bude postignuta ta temperatura', naglasila je Kovaček. Također, ako se sirovo meso siječe na nekoj dasci, onda se na istoj toj dasci ne bi smjelo rezati pečeno meso, objasnila je.
