I dok se u Hrvatskoj vijest o odluci arbitražnog suda o teritorijalnom sporu sa Slovenijom, koja će se znati 29. lipnja, dočekuje relativno ravnodušno (bivši šef diplomacije Davor Ivo Stier poručio je da je za Hrvatsku relevantniji datum istupanja iz arbitraže nego datum objave arbitražne odluke), to se nikako ne može reći za slovenske političare i medije, koji objavu arbitražne odluke nazivaju "povijesnim danom", piše Novi list.
Podsjetimo, Hrvatska je u ljeto 2015. pokušala napustiti arbitražu zbog ocjene da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.
Hrvatska strana ne priznaje odluku arbitražnog suda
Hrvatska je potom najavila izlazak iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede” te je izrazila razočaranje kada je sud ocijenio da takve povrede nije bilo i zatim u novom sastavu nastavio s radom. I dok hrvatski političari izjavljuju kako će za njih odluka suda biti tek "mrtvo slovo na papiru", njihovi slovenski kolege u medijima posljednjih dana naveliko komentiraju ovaj slučaj.
Slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je kao tadašnji slovenski premijer i najodgovorniji za arbitražni sporazum što ga je potpisao s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, upozorio je tako preksinoć u izjavi za Slovensku televiziju da eventualna zaoštravanja odnosa povodom arbitražne odluke ne bi koristila ni jednoj ni drugoj strani, budući da "svi dobro znaju" da zadaća arbitražnog suda, koji je ovlašten odrediti granicu, "nema alternative".
Pahor, naime, sugerira da "kratkoročna rješenja" ne bi bila dobra za sigurnost budućih generacija, ne precizirajući o kakvim je točno kratkoročnim rješenjima riječ, iako je jasno da misli na ponašanje hrvatske strane, koja bi neprihvaćanjem arbitražne odluke, po njegovoj ocjeni, mogla ugroziti sigurnost.
Slovenski predsjednik pritom uopće ne sumnja da će Slovenija odlukom arbitražnog suda dobiti koridor do otvorenog mora, što je, kako kaže, i predviđeno arbitražnim sporazumom, piše isti list dodajući kako bi svako drukčije rješenje moglo ozbiljno naškoditi Pahorovoj utrci za još jedan predsjednički mandat na predsjedničkim izborima koji se održavaju najesen.
Oštri stav slovenske strane
"Time bi Pahorovo "najveće političko postignuće", kako naziva arbitražni sporazum, premda je riječ o jednoj od najkontroverznijih i najštetnijih odluka donesenih u hrvatsko-slovenskim odnosima od osamostaljenja, završilo loše za Pahora, trenutačno najpopularnijeg političara u Sloveniji, piše Novi list.
Posebno oštru poruku uputio je slovenski političar i bivši ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, koji je izjavio da su za "dva tjedna na hrvatskom moru Slovenci spremni žrtvovati državne interese", smatrajući da bi slovenska vlada u Piranski zaljev morala poslati vojni brod Triglav i kupiti još nekoliko novih vojnih brodova, koji bi trebali "braniti slovenske teritorijalne vode". Brod Triglav, naime, jedini je brod u slovenskoj floti.
Je li sukob realna mogućnost?
Nema nikakve sumnje, međutim, da će se slovenski patrolni brodovi nakon objave arbitražne odluke pojaviti u spornom području, primjerice u koridoru do otvorenog mora, koji se nadaju dobiti odlukom arbitražnog suda. Kako u Zagrebu smatraju da je riječ o hrvatskom teritorijalnom moru, nije teško zamisliti incidente prilikom susreta slovenskih i hrvatskih policajaca na moru, kao i u slučaju da, primjerice, slovenska strana pokuša iščupati iz mora uzgajališta školjaka hrvatskih ribara, koja bi se odlukom arbitraže mogla onda naći u "slovenskim vodama".
U tom slučaju, naime, bolje nam je ne spekulirati što bi se moglo dogoditi, zaključuje Novi list.
