Erjavec je na pitanje osjeća li se prevareno zbog hrvatske interpretacije potpisanog Memoranduma o suradnji o prenesenoj deviznoj štednji Ljubljanske banke, odgovorio da se osjeća izigrano. "Ja bih rekao izigrano. No ne želim reći da je upravo ministrica Pusić odgovorna za to. (...) Shvaćam i da politika ovdje ima širu dimenziju i da nije sve ovisno o ministrici vanjskih poslova", kazao je, priznajući da time misli na premijera Milanovića.
"Mislim i na njega. Žao mi je što nam nije uspjelo i što nismo postigli ono čemu sam se nadao. Toliko puta smo se sastali, razgovarali, toliko truda uložili, a na kraju nismo dosegnuli ono što nam je bilo nadohvat ruke", kazao je Erjavec.
Kazao je i kako ne misli da se Hrvatska sada osvećuje zbog slovenske blokade hrvatskog pristupa EU-u. "Nije bilo nikakve blokade i Hrvatska je pravodobno ušla u EU. I da nije bilo Slovenije, Hrvatska ne bi prije ušla u EU, jer znamo da je imala problema i s Njemačkom, Nizozemskom itd.", kazao je.
Objašnjavajući spor oko prenesene devizne štednje Ljubljanske banke, Erjavec je kazao da Slovenija smatra da "svi sudski postupci protiv slovenskih banaka u Hrvatskoj moraju mirovati do rješenja tog problema u okviru sukcesijskih pregovora".
"Smatram kako je potpuno neprikladno da Hrvatska ovo pitanje rješava pred sudom, a ne pregovorima. Hrvatska je strana naknadno ponudila drukčiju interpretaciju, razumijevajući englesku riječ 'stay' kao zastoj i tvrdeći da sudski postupci uz suglasnost obiju strana mogu biti u zastoju godinu, odnosno najviše dvije godine".
"Da sam onda znao da će sudski postupci biti u zastoju samo privremeno, ili da je o tome bio obaviješten slovenski parlament, koji je ratificirao hrvatski Pristupni ugovor, budite uvjereni da hrvatski Pristupni ugovor sigurno ne bi bio ratificiran u Sloveniji. To vam mogu jamčiti", kazao je.
Upitan što Slovenija planira učiniti po tom pitanju, Erjavec je kazao da pravomoćne presude u Hrvatskoj ne bi vrijedile u Sloveniji. "Provjerili smo što bi značile pravomoćne presude u Hrvatskoj i utvrdili smo da one ne bi vrijedile u Sloveniji, jer bi bile u suprotnosti s našim pravnim redom, odnosno Memorandumom koji je kod nas ratificiran i objavljen u Službenom listu, te je dio unutarnjeg prava", kazao je.
Podsjeća da su Slovenija i Hrvatska 1994. potpisale Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, po kojem odluke hrvatskih sudova koje su u suprotnosti sa slovenskim pravnim redom, kao i obratno, nisu izvršne.
