Kako je u petak prenijela Slovenska tiskovna agencija STA, pozivajući se na neslužbene informacije, u Komisiji sada tumače da prema članku 259 Lisabonskog ugovora, na koji se u svojem podnesku poziva Slovenija, sada su na potezu da usmeno i pismeno iznesu svoje stavove o sporu Slovenija i Hrvatska, a tek nakon toga će ih Komisija obavijestiti o svojoj reakciji na potencijalnu slovensku tužbu pred sudom EU-a u Luxembourgu.
To je razočarenje za vladu slovenskog premijera u ostavci Mire Cerara koja je slanje pisma shvatila kao pritisak na Komisiju da se u roku ne dužem od tri mjeseca izjasni o sporu i sama preuzme tužbu, a ako to ne učini da će tužbu bez obzira na stajalište Bruxellesa onda podnijeti Slovenija.
Nema volje u Bruxellesu?
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji je na tužbi najviše inzistirao, kazao je u petak za televizijsku postaju POP-TV, da žali zbog takvog stajališta Komisije koja očito "nema volje" za potreban pritisak na Hrvatsku da ona prihvati provedbu arbitražne presude.
Dodao je da se radi o "političkom taktiziranju", te da je to možda povezano s jačinom grupacije Europske pučke stranke u ustanovama EU-a i njenim kongresom u Zagrebu iduće godine, budući da se hrvatski premijer Andrej Plenković "čak spominje" kao jedan od mogućih spitzen-kandidata Europskih pučana za dužnost predsjednika Komisije.
Slovenski mediji tvrde da je pismo koje je Cerarova vlada na odlasku poslala u Bruxelles vrlo dobro obrazloženo pravnim argumentima da Hrvatska krši europski pravni poredak i onemogućava Sloveniji da provede suverenost na moru, te u Schengenskom prostoru i da argumentacija u kojoj su pomagali i strani pravni stručnjaci ima čak oko 200 stranica.
Slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Ivo Vajgl kazao je u petak da ne vjeruje da će Europska komisija zadovoljiti očekivanja slovenske vlade, te sama preuzeti postupak njene tužbe protiv Hrvatske zbog provedbe arbitražne presude o granici.
Misle da će Komisija ostati tiho
U razgovoru za Slovensku televiziju Vajgl je rekao da iz dosadašnjih reakcija Komisije u vezi s pismom slovenske vlade koje joj je predano u petak smatra da će ona "ostati tiho", odnosno da neće iznijeti svoje stajalište, pa će Slovenija morati sama tužiti Hrvatsku na sudu EU-a u Luxembourgu.
Komisija bi bila spremna posredovati kako bi se, i to mimo stajališta Slovenije da je moguć dogovor samo o provedbi arbitražne odluke, postiglo "neko treće rješenje".
"Oni kažu neka se Slovenija i Hrvatska dogovore o nečemu što bi po sadržaju odgovaralo arbitražnoj presudi, ali u novom obliku, to je linija Komisije", kazao je Vajgl.
Uz to, ocijenio je da se kad je riječ o reakciji u odnosu na slovensko-hrvatski spor, osjeća i to da u Komisiji, kao i u ostalim institucijama EU-a dominiraju vodeći kadrovi Europske pučke stranke, a toj grupaciji pripada u predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.
I u Europskom parlamentu je više hrvatskih eurozastupnika, a najviše iz HDZ-a koji pripada grupaciji europskih pučana, podsjetio je Vajgl, po čijem se mišljenju i u EU-u ponekad osjeća stranačka solidarnost i odluke koje se donose prema stranačkim preferencijama.
Vajgl se u vezi lobiranja za "slovensku stvar" u europskim institucijama osim toga upitao koliku težinu u njima imaju stajališta i pozicije istaknutih slovenskih čelnika, što ocjenjuje s dosta skepse.
Ne misle svi isto
Eurozastupnik Alojz Peterle kazao je u petak za RTV Slovenija da on za razliku od Vajgla smatra da se u Europi ne odlučuje po stranačkoj liniji, te da su članovi Komisije do sada u najmanje sedam, slučajeva iznijeli stajalište da je pitanje poštovanja arbitražne presude stvar primjene europskog prava, što bi odgovaralo Sloveniji, te da izjave o potrebi rješenja spora u dijalogu s Hrvatskom u tom smislu shvaća kao stajalište Komisije da se razgovara o primjeni arbitražne odluke.
Predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez, gostujući u petak na večer na RTV Slovenija u emisiji "Odmevi" kazao je da su sve stranke u parlamentu zauzele zajednički stav o tome da treba tužiti Hrvatsku sudu EU-a ako ona ne prihvati primijeniti arbitražnu odluku i da vjeruje kako će se to jedinstvo i nastaviti. O arbitraži će slovenski parlament, kako je rekao, kao o jednoj od prioritetnih tema još raspravljati iako će uskoro zbog izbora biti objavljeno njegovo raspuštanje, a moguće je isto tako i da će donijeti poseban ustavni zakon kako bi se Nova Ljubljanska banka (NLB) zaštitila od mogućih ovrha temeljem pravomoćnih presuda koje se protiv nje vode pred hrvatskim sudovima zbog stare devizne štednje koja je bila prenesena na Zagrebačku banku i Privrednu banku Zagreb.
