Neviđeni provrazredni diplomatski i politički skandal na arbitraži oko Piranskog zaljeva. Slovenska strana prekršila je sva pravila Arbitražnog suda u Haagu, kako bi izvršila pritisak na suce da dvije trećine Piranskog zaljeva pripadne Sloveniji. I što je za Hrvatsku najgore, suci su takvu odluku izgleda već donijeli. Aferu je otkrio Večernji list koji je došao u posjed audio snimke razgovara između suca Arbitražnog suda, Slovenca Jerneja Sekoleca i Simonom Drenik iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova.
Zoran Šprajc je u RTL Direktu razgovarao s dvije izuzetno kompetentne osobe za ovo pitanje i to iz prve ruke, prof. dr. Majom Seršić koja zastupa Hrvatsku stranu pred ovim sudom, i bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je također i stručnjak upravo za međunarodno pravo, a koji je svojedobno 2009. kao saborski zastupnik bio jedan od rijetkih koji je digao ruku protiv ovog sporazuma.
Gospođo Seršić, prva reakcija ministrice Pusić bila je da je ovo šokantno i apsolutno neprihvatljivo. Što ste vi pomislili kada ste jutros prvi put čuli tu vijest?
SERŠIĆ: Nisam mogla vjerovati. Isto sam su prvi mah, kada sam vidjela napisano, mislila da to možda nije sasvim tako. Ali onda kada su izašle audio snimke, zaprepaštenje je postalo još veće jer nisam mogla zamisliti da se takvo nešto može odvijati. Ja sam velika legalistica i vjerujem u međunarodno pravo i prvi put sam se zapravo susrela s nečim takvim.
Već je dosad bilo naznaka da su Slovenci znali da presuda ide u njihovu korist?
SERŠIĆ: Da, druga je stvar ako ide u nečiju korist. Ne možete spriječiti da arbitraža ide u nečiju korist. ali druga je stvar način na koji se to postigne. Ovo je apsolutno neprihvatljivo.
Gospodine Josipoviću, vi ste tada, 2009., bili protiv tog sporazuma Kosor - Pahor da se ide na arbitražu. Je li to zato što se pretpostavljali da bi se ovakve stvari mogle dogoditi ili iz nekih drugih razloga?
JOSIPOVIĆ: Bilo je više razloga, glavni razlog je bio taj što su očito pod pritiskom naša Vlada i Sabor tada odlučili prihvatiti taj arbitražni sporazum koji je bio diskriminatoran. Dakle, on je sadržavao tu jednu klauzulu koja kao da je unaprijed određivala kako će spor završiti. To je onaj 'junction' koji su svi spominjali. Unesen je kao pravni element jedna sumnjiva odredba koja navlači na jednu stranu. Drugo, cijela ta arbitraža je zapravo izgledala kao jedan mehanizam kojim se zapravo željelo ferificirati ono što je Slovenija tada tražila. Ovo je pravni, politički i moralni skandal i ja očekujem od Vlade i Sabora da pomno razmotre o čemu se radi. Moja stranka će zatražiti izvanrednu sjednicu Sabora jer su u pitanju vitalni nacionalni interesi.
Gospođo Seršić, možemo li srušiti, poništiti arbitražu ili istupiti iz sporazuma?
SERŠIĆ: Moguće su različite solucije. Jedna solucija je da se samo taj slovenski arbitar opozove. Ako je, što me zapravo najviše zaprepastilo, istina da slovenski arbitar sa slovenskom stranom ima nekakve kontakte, večere s predsjednikom suda, drugim arbitrom, to je apsolutno neprihvatljivo. To znači eventualni opoziv i tih drugih kompromitiranih. Dalje je moguće da se izađe iz arbitraže su tu osnovne procesne postavke kompromitirane.
Slovenski ministar vanjskih poslova već je rekao da ako se ovi navodi pokažu točnim, da je jedino što se može dogoditi da se ovaj sudac izuzme iz daljenje rasprave... Njima izgleda čak i to odgovora? Što to zapravo onda znači?
JOSIPOVIĆ: To onda znači šahovskim jezikom da su oni zapravo spremni žrtvovati pijuna, da bi sačuvali kraljicu. Mislim da ovo što se dogodilo jasno svakom normalnom govori da u ovakvom postupku Hrvatska ne može očekivati ni pravičnu ni zakonitu odluku.
SERŠIĆ: Da, ja sam rekla teoretski. Može se opozvati jednog suca, sve suce, može se smatrati da je suspendiran cijeli ugovor.
Tko sada odlučuje o tome što će se događati? Kome se sada Hrvatska može žaliti?
SERŠIĆ: Mi prvo moramo obavijestiti Europsku komisiju i naravno Arbitražni sud. Kako bude istraga pokazala, tako će ići dalje. Na koncu, ako je sve kompromitirano, Hrvatsku nitko ne može prisiliti ni na što.
Ovdje nije samo problem suca nego očito i slovenske diplomacije koja je kršila pravila igre. Što to znači s političke strane?
JOSIPOVIĆ: To znači ozbiljni prijepor među državama. Rekao bih da su naši susjedi Slovenci pokušali biti kao Maradona na svjetskom prvenstvu - rukom zabiti gol, a mi to ne smijemo i nećemo dopustiti. Riječ je o skandalu te postupku koji je sada potpuno kompromitiran i mislim da Hrvatska mora inzistirati da se cijeli taj prijepor izmjesti pred Međunarodni sud pravde.
Tko po vama sada, što se tiče hrvatske strane, treba povući potez?
JOSIPOVIĆ: Svi zajedno, iako sve pripremne radnje mora provesti Vlada.
Što se događa sa Piranskim zaljevom ako mi izađemo iz arbitražnog sporazuma?
SERŠIĆ: Ništa, sada dok se spor ne riješi, sad dok je tekla arbitraža, međunarodno pravo predviđa rješenje, a to je crta sredine.
Je li dio arbitraže samo razgraničenje u Savudriji ili i slovenski izlaz na otvoreno more dimnjak ili junction?
SERŠIĆ: To je samo jedno od mogućih interpretacija junctiona, što je tada zastupnik Josipović vrlo dosljedno glasao protiv. Taj junction je namjerno neodređen da bi suci taj dio ispunili. No junction se odlučuje u skladu s međunarodnim pravom, pravičnošću i po načelu dobrosusjedskih odnosa.
Cijela teza ide prema tome da će Hrvati dobiti sve što smo tražili na kopnenom dijelu granice, a da će Slovenci dobiti ono što su htjeli? Je li ta kopnena granica sporna?
SERŠIĆ: Ima spornih dijelova. Zaseoci, dijelovi u Međimurju, no ništa nije toliko problematično.
Možemo li nakon svega uopće imati ikakvo povjerenje u ova arbitražna sudišta? Pred nama je još spor s Crnom Gorom također oko razgraničenja na moru. Čemu se tu nadati?
JOSIPOVIĆ: Mislim da je ključan način kako je bila kreirana arbitraža. Ja sam tada smatrao da to bolje moglo ispregovarati, ali ne bih sad htio razgovarati o kategorijama krivnje. Kao predsjednik sam pratio naš stručni tim i taj su dio posla savršeno odradili. Sada se moramo fokusirati - kako izbjeći ovo igranje rukom jer zaista ovu arbitražu nitko ne može prihvatiti kao pravičnu i temeljenu na međunarodnom pravu.
SERŠIĆ: Mi se sada prvo moramo javiti sudu i usput traži i sami put, malo cijelu stvar istražiti.
JOSIPOVIĆ: Ja osobno smatram da ova arbitraža više ne može funkcionirati, da se moramo okrenuti Međunarodnom sudu pravde, a za to nam treba suglasnost Slovenije. Mislim da su i oni svjesni u kakvu su gabulu ušli.
