"S nešto malo rizika može se najaviti da će proglašenje presude arbitražnog suda, što se očekuje sredinom godine, biti glavna priča 2017." godine, piše Darijan Košir, zamjenik glavnog urednika.
Presuda će imati znatne pravne posljedice u obje države, ali bit će moguće konačno implementirati samo uz "vanjsku intervenciju nekog trećeg", smatra Košir koji je u doba premijera Boruta Pahora 2010.-2012. bio direktor slovenskog vladinog ureda za informiranje.
Na temelju objavljenih prijepisa telefonskih razgovora nekadašnjeg slovenskog arbitra Jerneja Sekolca i predstavnice slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik, može se pretpostaviti da će pravorijek o graničnom prijeporu ići u pravcu "kompromisa", pri čemu će Slovenija dobiti većinu Piranskog zaljeva te izlaz na otvoreno more, a Hrvatska Svetu Geru i još neke sporne točke na kopnu, piše komentator.
Ocjenjuje da bi to moglo zadovoljiti većinu slovenske "mainstream" politike, ali ne i neke ambicioznije nacionalističke krugove.
Iz zatvorenih slovenskih diplomatskih izvora može se naslutiti da se Ljubljana intenzivno priprema za trenutak kada će presudu trebati implementirati, te da ima više varijanata za rasplet situacije u čemu će joj na ruku ići neke vanjskopolitičke konstelacije.
1. Hrvatska ne smije ignorirati EU
"Kao prvo, glavni je pokrovitelj arbitražnog sporazuma Europska unija pa bi hrvatsko nepoštivanje presude značilo izraz nepovjerenja u pokrovitelja arbitraže, i to u situaciji kad si EU ne smije dopustiti favoriziranje jedne članice u odnosu na drugu", piše komentator.
2. Rusija je saveznik Slovenije
Druga je povoljna okolnost to što je "Rusija, zbog naše pametne politike zadnjih godina nesumnjivo saveznik Slovenije, a zbog grešaka Zagreba i otvoreni protivnik Hrvatske".
3. Prva dama SAD-a je Slovenka
Kao treće, piše nadalje komentator, "teško je vjerovati da bi se Trump čija je supruga iz Sevnice postavio na stranu Hrvatske", navodi Košir u komentaru objavljenom u blagdanskom broju 31. prosinca.
