Odlučio je to Arbitražni sud u Haagu, piše Večernji list koji je imao uvid u tekst odluke koja bi trebala biti objavljena tijekom današnjeg dana.
Skandal zbog kojeg je Hrvatska istupila iz arbitraže
Sud u Haagu odnio je odluku nakon analize informacija i transkripata iz kojih se dalo razabrati protupravno djelovanje slovenske predstavnice na Sudu Simone Drenik i arbitra iz slovenske kvote Jerneja Sekoleca, a u koje su bili uključeni i drugi suci.
Kada je taj skandal izašao na vidjelo, Hrvatska je prošloga ljeta, jednoglasnom odlukom Sabora, istupila iz arbitražnog postupka i iz Sporazuma.
Transkripti i snimke razgovora Simone Drenik i Sekoleca pokazali su, kako piše Večernji list, cijeli dijapazon nečasnih, ali i kriminalnih radnji. Primjerice, kako slovenska agentica detaljno instruira suca na koji način da utječe na predsjednika suda, Francuza Gilberta Guillaumea. Usto su spominjane i privatne večere, iznošeni detalji sudačkih odluka poput one da je sudac Guillaume već odlučio u korist Slovenije, te 'naručivanje' dokumenata koje bi Sekolec podmetnuo kao svoje.
Ostali suci su 'čisti', postupak može ići dalje
Na koncu su suci Arbitražnog suda zaključili kako Sporazum ipak nije povrijeđen u tolikoj mjeri da bi to onemogućilo ostvarenje predmeta i svrhe sporazuma te nastavak postupka. Zaključili su i da nitko u postupku nije dovodio u pitanje nepristranost i neovisnost ostalih sudaca, pa su zaključili da postupak može biti nastavljen.
Nakon što je prošloga ljeta izbio skandal, u Arbitražnom sudu u haagu dogodio se niz promjena. Slovenski sudac Sekolec je odstupio, a na njegovo mjesto je bio imenovan predsjednik Međunarodnog suda Ronny Abraham, koji je potom također odstupio. Isto je učinio i hrvatski arbitar Budislav Vukas. Naposlijetku je predsjednik Arbitražnog suda Guillaume na njihova mjesta imenovao Norvežanina Rolfa Einara Fifea i Švicarca Nicolasa Michela.
U novom sastavu, Arbitražno vijeće će iznova pregledati i pisani dio postupka i usmeni dio rasprave i to bez stranaka, kaže se u odluci. Nakon toga će, bude li potrebe, pozvati stranke da nekom procesnom radnjom, možda čak i usmenom raspravom, ako žele mogu ponoviti najvažnije činjenice i argumente. Potom će Sud donijeti odluku o granici između dvije države.
