Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Miroslav Škoro (Domovinski pokret) upozorio je u ponedjeljak na sporost u obnovi nakon razornog potresa koji je prije godinu dana pogodio Zagreb i okolicu istaknuvši kako Zagreb nije samo centar grada već i njegova okolica. "Nije Zagreb samo centar grada, nego i njegova okolica, gdje je i bio epicentar. Zagreb je i Čučerje, Markuševac i Podsljeme", rekao je Škoro novinarima dok je na prvu obljetnicu zagrebačkog potresa obilazio Čučerje i crkvu Župe Pohoda Blažene Djevice Marije.
Izdano '130 nekakvih rješenja'
Škoro je ocijenio kako je potres koji je pogodio Zagreb i okolicu, zajedno s onim od 29. prosinca 2020. u Petrinji i Sisku, pokazao i prokazao svu neučinkovitost i nefunkcionalnost državnih institucija. Podsjetio je kako je od tada nadležno ministarstvo izdalo "130 nekakvih rješenja", osnovan je Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te je rezervirano oko 26 milijardi eura za obnovu.
"Sve skupa je napravljeno krivo. Ako idemo dinamikom od 130 rješenja kroz godinu, ako je u potresu oštećeno oko 30.000 objekata, od čega je više od 2500 njih neuporabljivo, tom dinamikom bi za oko 300 godina mogli rješenja dobiti svi koji ih trebaju dobiti", upozorio je.
Škoro smatra da je problem u zakonima o obveznoj pričuvi, o obnovi i zakonu koji regulira status zaštićenih najmoprimaca. Što se tiče obvezne pričuve, Škoro je upitao radi li zagrebačko Gradsko-stambeno komunalno poduzeće analizu i projekte da bi zgrade o kojima skrbe doveli u dobro stanje.
Problem sa zaštićenim najmoprimcima
Nije problem samo u tome što se dogodila prirodna katastrofa, nego i jer se desetljećima nije ulagalo u zgrade, kazao je, a razlog za to je i oko 2000 zaštićenih najmoprimaca koji plaćaju 2,5 kuna po četvornom metru, dok država plaća 70 kuna građanima u zamjenskim stanovima zbog potresa u Petrinji, Sisku, Glini i Zagrebu.
"To se mora zaustaviti jer Zakon o obnovi kaže da vlasnik objekta mora sudjelovati u obnovi. Ako netko ne može doći do svoje imovine, koja mu je oduzeta u komunističko vrijeme, a plaća naknadu od 2,5 kuna, koji je njegov interes da on sudjeluje u tome", upitao je. "Pritom postoji i opasnost da vlasnici stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci podignu tužbe na europskim instancama, koje su već rekle da im se to treba vratiti. Mi smo to ponovno odgodili i ponovno će država nešto morati platiti", kaže Škoro.
Zakon o obveznoj pričuvi treba osuvremeniti kako bi se više ovlasti dalo ljudima koji gospodare tim novcima, te izmijeniti zakon koji regulira status zaštićenog najmoprimca, kojima bi trebalo dati neke druge prostore, a stvarnim vlasnicima omogućiti da sudjeluju u obnovi svojih nekretnina.
