Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro na svome se Facebook profilu osvrnuo na aferu vjetroelektrane te za nju optužio dvije najveće hrvatske stranke - HDZ i SDP. Nije mu prvi put da optužuje i jedne i druge, no sada je, poput ranije Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, koje optužuje imenom i prezimenom, od Državnog odvjetništva zatražio da provjeri kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj investitoru u spornu vjetroelektranu, tvrtki C.E.M.P.
"Afera vjetroelektrane proizvod je HDZ-ove i SDP-ove korupcije, DORH mora hitno istražiti kredit HBOR-a C.E.M.P.-u!", zaključio je Škoro već u naslovu svoje objave koju prenosimo u cijelosti:
"Najveća korupcijska afera vlade Andreja Plenkovića, ali i njegova prethodnika Zorana Milanovića, nije samo uhićenje Josipe Rimac, njenih pomagačica i drugih aktera afere Krš-Pađene, nego odobrenje 590 milijuna kuna (80.000.000 eura) kredita HBOR-a C.E.M.P-u (Milenku Bašiću), uz odluku HERA-e o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, čime je otkupna cijena po mega-satu isporučene struje porasla s 43 na 94 eura, odnosno za 118 posto!"
Blagdanski darovi
"Korupcijska afera ima začetak u Vladi Zorana Milanovića koja je na samom kraju mandata, kao blagdanski dar, 24. i 31. prosinca 2014., tvrtki C.E.M.P. dala status povlaštenog proizvođača struje. Ta je odluka krajnje sumnjiva, uzme li se u obzir činjenica da je usvojena dan prije stupanja na snagu novog tarifnog sustava koji je poticaje smanjio za 30 posto.
Kredit HBOR-a trebao bi biti predmet zanimanja saborskog istražnog povjerenstva i DORH-a zbog najmanje dva razloga. Prvo: odobren je u trenutku kad je lokacijska dozvola bila predmet sudskog spora. Drugo: HBOR, a to znači Vlada Andreja Plenkovića, subvencionirala je projekt Krš-Pađene kroz povlaštenu, za 118 posto povećanu, cijenu struje."
Pozabavit će se poticajima
"Ukupan iznos tog poticaja u povlaštenom poticajnom razdoblju može se procijeniti na 220 do 240 milijuna eura. Pitanje je, dakle, zašto su Milanovićeva i Plenkovićeva vlada tim ogromnim poticajima podržale projekt Krš-Pađene? Tim pitanjem, između ostalih, ozbiljno ćemo se pozabaviti u Hrvatskom saboru nakon njegovog konstituiranja u srpnju ili kolovozu ove godine", napisao je Škoro.
