U Crnoj Gori započelo je istraživanje tamošnjeg podmorja kako bi se utvrdilo ima li ondje nafte i koliko te na kojoj dubini. Istraživanje se provodi na trinaest istražnih blokova, a u tu svrhu je brod Polar Empress, norveške kompanije Shearwater, jučer uplovio u crnogorske vode kao predvodnik konvoja koji će sljeećeg tjedna započeti sa "snimanjima" podmorja.
Prije tri godine Crna Gora je raspisala prvi tender za istraživanje nafte i plina, na kojem su prava dobili talijansko-ruski konzorcij i jedna grčka kompanija, a neovisne procjene govore da se u crnogorskom podmorju "krije 51 milijardu kubika plina i 144 milijuna kubika tekućih resursa, što je ekvivalent od 438 milijuna barela nafte", piše Slobodna Dalmacija. Ako se sve to pokaže točnim, bušenja bi mogla započeti 2020. godine.
"Crna Gora bi najmanje bila ugrožena"
No, seizmička istraživanja u crnogorskom podmorju ne prolaze bez snažnog protivljenja dijela javnosti, napsoe ekoloških udruga. Nevladina organizacija Green Home pozvala je vladu da žurno obustavi istraživanja i uvede moratorij na istraživanje nafte i plina jer, kažu, radi se o "visokorizičnom projektu koji donosi ozbiljne devastacijske posljedice za živi svijet mora, seizmološke rizike, rizike po zdravlje i život građana, kao i ozbiljne degradacije za turizam kao najvažniju crnogorsku privrednu djelatnost".
Usto, nevladine organizacije i ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala "smrtnu presudu" i da će time ugasiti turizam. Njima je odgovorio predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, i to skandaloznom izjavom.
"Nije mi poznato da je bilo gdje u svijetu došlo do gašenja turizma zbog istraživanja nafte i plina, a ako bi i došlo do ekološkog incidenta, Crna Gora bi najmanje bila ugrožena. Ako govorimo o ekološkoj ugroženosti, onda bi znatno više bila ugrožena južna Dalmacija nego Crna Gora jer se bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije, pored Crne Gore, prema Hrvatskoj. Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila", kazao je Radulović.
Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner (foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)
Piršić: "Veći problem su tone plastičnog otpada"
Komentirajući početak istraživanja u crnogorskom primorju i mogući štetni utjecaj na hrvatsku obalu Jadrana, Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner kazao je za Slobodnu Dalmaciju da su tri stvari bitne u ovoj priči.
"Prvo, s priličnom sigurnošću može se pretpostaviti da nikakvih senzacionalnih otkrića neće biti. Jaki izvori sugeriraju da nafte ima, ali na različitim pozicijama i dubinama, što ne omogućava profitabilnost. Drugo, nesumnjivo je da će seizmička istraživanja, a to smo se i sami uvjerili, izazvati velike štete u podmorju, i treće, što je posebno važno, hrvatska nadležna tijela uspjela su svojim aktivnostima smanjiti razinu eksploatacije i zaštititi nas od posljedica agresivnih metoda istraživanja. Na tome je jako puno radio i napravio Hrvoje Dokoza. Pitanje je samo jesu li, do kraja, iskorištene baš sve mogućnosti zaštite, ali dobar posao je sigurno napravljen. Mislim, stoga, da nam od istraživanja ugljikovodika u Crnoj Gori ne prijeti velika opasnost. Dapače, puno veći problem od toga ostaju nam tone plastičnog otpada koji stiže s juga", kazao je Piršić.
