U Crnoj Gori, pak, kako piše B92, protiv bušenja nafte u Jadranu pobunile su se nevladine udruge i ekološki stručnjaci tvrdeći da je time država "potpisala smrtnu presudu" ponajprije tamošnjem turizmu od kojeg, poput Hrvatske, uvelike ovise.
"Turisti ne odlaze zbog naftnih bušotina"
Njihove tvrdnje da će naftne bušotine dovesti do "gašenja" turizma u Crnoj Gori odbacuje kao neutemeljene predsjednik crnogorske turističke zajednice Žarko Radulović.
"Nije mi poznato da je igdje u svijetu došlo do gašenja turizma zbog istraživanja nafte i plina. Čak znam neke dijelove svijeta gdje bušotine i turizam usporedno egzistiraju i to su možda najpopularnije turističke destinacije. Da ne idemo dalje od Rima, Venecije, Dalida...", kazao je Radulović dodajući da turisti niti dolaze niti odlaze iz neke zemlje zbog naftnih bušotina.
Morske struje odnijele bi sve u Hrvatsku
U svojim objašnjenjima Radulović je čak ustvrdio da bi u slučaju eventualnog ekološkog incidenta izazvanog bušenjem nafte i plina u tamošnjem dijelu Jadrana, Crna Gora bila najmanje ugrožena.
"Ako ćemo govoriti o ekološkoj ugroženosti, onda bi mnogo više bila ugrožena Južna Dalmacija nego Crna Gora, jer se bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče dosta jaka morska struja koja ide od Albanije pored Crne Gore prema Hrvatskoj. Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema više bi stradala Hrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila", kazao je Radulović.
