Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila da se u idućoj godini ukupno može izdati 65.100 radnih dozvola stranim radnicima, od čega je 15.000 dozvola za produženje već izdano.
Najveći broj dozvola iz Vladine odluke o godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu odnosi se na djelatnosti graditeljstva, turizma i ugostiteljstva te prometa zbog najizraženijeg nedostatka radne snage u tim djelatnostima.
Vlada želi osigurati stabilnost dotoka radne snage
Od 50.100 dozvola za boravak i rad njih 41.810 je za novo zapošljavanje, 6.540 je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu (do 6 mjeseci), 250 dozvola je u okviru premještanja unutar društva, a 1.500 dozvola je za provedbu strateških investicijskih projekata za koje u ovom trenutku nisu poznata zanimanja potrebna za njihovu provedbu.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić istaknuo je kako se tom odlukom povećavaju kvote za zapošljavanje stranih radnika za 20.331 dozvolu više u odnosu na ovu godinu, od kojih je gotovo 13.000 za sektor turizma i građevine.
Time želimo osigurati stabilnost dotoka rade snage gospodarstvu i podupiremo gospodarski rast koji je za iduću godinu procijenjen na 2,9 posto, poručio je Pavić.
Kampanja 'Zaposli se'
"Istodobno radimo na tome da maksimalno aktiviramo domaću radnu snagu, i to prvenstveno kroz kampanje poput 'Zaposli se'. Od trenutačno 147.860 registriranih nezaposlenih na burzi imamo 20.211 otvorenih radnih mjesta", kazao je.
Podsjetio je kako je za aktivaciju 147.000 nezaposlenih osigurano 4,5 milijarde kuna. Nezaposlene anketiramo i pozivamo 18. siječnja iduće godine na Dane poslova u turizmu, na kojima ćemo spajati domaću radnu snagu s poslodavcima, a to ćemo raditi i za ostale grane, najavio je Pavić.
Broj odobrenih dozvola za graditeljstvo raste sa 11.755 na 17.800, što je povećanje za oko 6.000 dozvola, turizam raste na 15.611, što je povećanje za 6.681 dozvolu, poljoprivreda i šumarstvo za dodatnih 1483, te ekonomija i trgovina za 2200 dozvola.
Javno dostupan registar stvarnih vlasnika tvrtki
Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj bit će javno dostupan, predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru, usklađujući taj zakon s novim EU propisima.
Obrazlažući na Vladi prijedlog izmjena i dopuna tog zakona, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da su dva najvažnija pitanja koji se uređuju ovim prijedlogom zakona, prvo da se u hrvatsko zakonodavstvo uvode nove definicije i obveznici - definicije virtualnih valuta, virtualne imovine i pružatelja skrbničke usluge novčanika - i drugo rješava pitanje registra stvarnih vlasnika.
"Novi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca financiranja terorizma postaju pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga bilo razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, bilo pružanjem skrbničke usluge novčanika. Drugo je pitanje registra stvarnih vlasnika", kazao je Marić.
Objasnio je da će u cilju osiguranja transparentnosti u pogledu stvarnog vlasništva i kontrolnih struktura trgovačkih društava javnosti, sukladno zakonu, biti dostupni podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba.
"Ti podaci će se nalaziti u registru stvarnih vlasnika", kazao je Marić.
Ti će podaci biti na raspolaganju javnosti uz uvjet registracije putem interneta i plaćanjem naknada.
"Sve će to biti propisanom pravilnikom koji očekujemo da će se donijeti do kraja 2019. godine", rekao je ministar financija, dodavši da će registar sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima ne samo trgovačkih društava, nego i udruge, zaklade, fondacije, ustanove kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne samouprave nisu jedini osnivač te trustove i s njima izjednačene subjekte stranog prava ukoliko su obveznici OIB-a.
Registar vodi Fina
U 2017. godini Sabor je donio Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, kojim je određeno da će podaci iz registra biti dostupni samo pravnim i fizičkim osobama koji dokažu opravdan pravni interes. U međuvremenu je revidirana EU Direktiva protiv pranja novca te je na razini EU dogovoreno da će registri stvarnih vlasnika tvrtki biti otvoreni javnosti.
Fizičkim i pravnim osobama preko registra bit će dostupni podaci o imenu i prezimenu stvarnog vlasnika tvrtke, državi prebivališta, datumu rođenja, državljanstvu te prirodi i opseg stvarnog vlasništva.
Predviđeno je i da se u iznimnim okolnostima može ograničiti pristup podacima ili jednome dijelu podataka iz Registra, primjerice kada bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.
Registar će voditi Financijska agencija (Fina)
Provedba izmjena tog zakona neće utjecati na povećanje proračunskih izdataka za nadležna državna tijela, koja su zadužena za njegovo provođenje, jer je sustav za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj već uspostavljen.
Ne očekuju se novi troškovi niti za pravne subjekte vezano za obvezu istih za upis zakonom propisanih podataka u Registar stvarnih vlasnika jer će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu sa drugim zakonskim propisima.
