Prvi put od 1996. godine sjednica Vlade se održava na otoku. Zadnji put je to bio otok Lastovo, a u petak će na Hvaru biti u fokusu Zakon o otocima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je sjednica Vlade koja će se sutra održati u Hvaru već pola godine pripremana, a posvećena je politici razvoja hrvatskih otoka te turističkoj godini, upravo u sklopu Dana hrvatskog turizma, a u povodu 150 godina turizma na otoku Hvaru.
"Za nas je to sjajna prigoda da cijeloj javnosti predstavimo prvo da je bila milijarda eura ulaganja u hrvatski turizam, da ćemo imati ove godine 19 i pol milijuna turista, 106 milijuna noćenja, više od 12 milijardi eura prihoda. Dakle, jedna sjajna godina koja će potvrditi da nam turizam daje 20 posto BDP-a, plan za daljnja ulaganja, nagrade najboljim turističkim destinacijama", istaknuo je premijer Plenković.
A kada je riječ o otocima najavio je da će se na sjednici Vlade čuti izvješće ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac o provedbi aktualnog Zakona o otocima.
Naglasio je da su ukupne investicije svih aktera, dakle i javnih poduzeća i svih resora za hrvatske otoke milijarda i 700 milijuna kuna.
"Mi idemo nakon 20 godina s novim Zakonom o otocima, konceptom pametnih otoka, bolja povezanost, bolja kvaliteta života ljudi na otocima, 49 podtočaka u točci sedam na konkretnim projektima svih županija, dakle, ovo nije sjednica posvećena samo otocima u Splitsko-dalmatinskoj županiji nego cijeloj Hrvatskoj", istaknuo je premijer Plenković.
RTL doznaje detalje Zakona o otocima
Na sutrašnjoj sjednici bit će donesen paket zakona, a RTL doznaje detalje konačnog prijedloga Zakona o otocima.
Novim Zakonom se želi uskladiti i napraviti veća koherentnost politike otočnog razvoja s nacionalnim i europskim politikama i zakonodavstvom. Teži k jačanju i uvođenju novih i suvremenih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja. Otoci će se definirati kao područja s razvojnim posebnostima i posebnom situacijom. Cilj je jače uključivanje svih dionika politike razvoja otoka, naročito onih na lokalnoj razini, prilikom donošenja i predlaganja politika usmjerenih na mjere poticanja razvoja otoka.
U odredbe novog Zakona uključeni su svi prijedlozi tema, mjera i aktivnosti predloženih od članova radne skupine, članova Otočnog vijeća, otočne zajednice i hrvatske javnosti kroz provedena dva e-Savjetovanja što je rezultiralo propisivanjem sljedećih novih mjera:
- uvođenje pojma otočnost
- sređivanje katastra i zemljišnih knjiga
- uklanjanje otpada s otoka
- eksploatacija mineralnih sirovina na otocima
- održivi razvoj otoka po konceptu "pametnih otoka"
- novi modeli razvrstavanja otoka
- novi pristup razvijenosti/nerazvijenosti otoka
- otočni razvojni pokazatelji
- novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka
- uvođenje otočnih koordinatora
- ustrojavanje otočnih prioritetnih i urbanih područja
- proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice
- gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta na otocima
- poticanje razvoja civilnog društva, zadrugarstva i društvenog poduzetništva na otocima
Unapređenjem postojećih mjera te uvođenjem novih mjera u Zakon, postići će se ciljano upravljanje otočnom politikom i održivim razvojem kroz podizanje kvalitete i uvjeta života na otocima uz dostupnost usluga prilagođenih današnjem vremenu i potrebama stanovništva, zatim demografska i gospodarska revitalizacija te samoodrživost i samodostatnost na principima "pametnih otoka".
Do sada je tijekom mandata ove Vlade, odnosno u 2017. godini u otoke sveukupno iz svih resora uloženo 1,7 milijardi kuna.
- Projekt vrijedan milijun kuna: Osnivanje posebnog Tajništva za otoke inicirao hrvatski eurozastupnik
Predstavnici HEP-a upoznali članove Vlade s investicijama do 2021.
Premijer je na Hvaru i zbog sastanka s HEP-om. Sa članovima Vlade obišao je trafostanicu Stari Grad na otoku Hvaru, gdje se izvode radovi na rekonstrukciji i povećanju snage tog elektroenergetskog postrojenja.
Predstavnici HEP-a rekli su kako planiraju do 2021. godine u elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj uložiti gotovo šest milijardi kuna. Samo za priobalje i otoke planiraju izdvojiti oko milijardu i 200 tisuća kuna.
Uz mrežu, HEP na Jadranu ulaže u punionice za vozila na električni pogon te obnovljive izvore energije. Radove na obnovi trafostanice na otoku Hvaru posjetio je i predsjednik Vlade. Iz HEP-a ističu da na većini njihovih projekata rade domaće tvrtke.
"Posebno je zanimljivo da će u otok Hvar biti investirano oko 60 milijuna kuna u sljedeće tri godine što smatramo izrazito dobrim, jednim novim investicijskim ciklusom hrvatske elektroprivrede i na taj način će se naravno osigurati opskrba električnom energijom i za otok tijekom cijele godine a posebno dovoljno električne energije u vrhu turističke sezone", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
HEP grupa će od 2018. do 2021. godine uložiti oko četiri milijarde u distribucijsku i više od 1,8 milijardi kuna u prijenosnu mrežu, čime će omogućiti sigurnost opskrbe postojećih i budućih potrošača u čitavoj Hrvatskoj. Planirane investicije HEP će u najvećoj mjeri realizirati angažiranjem domaćih tvrtki, čime će potvrditi svoju pokretačku, sinergijsku ulogu u hrvatskom gospodarstvu. stoji u priopćenju HEP-a.
"Pozivamo sve mlade da ostanu na otocima, uključe se u gospodarski ciklus i u turizam te na taj način ostanu u Hrvatskoj što nam je svima primaran interes", kazao je Frano Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.
