Izvanredna sjednica Senata zagrebačkoga Sveučilišta, na kojoj su dvojica kandidata za rektora, aktualni rektor Damir Boras i profesor na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) Damir Bakić predstavili svoje programe, održana je u petak u sveučilišnu Rektoratu bez prisutnosti medija u skladu s odlukom sveučilišne uprave.
Bakić podržava apel novinara
Kandidat za rektora Sveučilišta u Zagrebu profesor na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu Damir Bakić izjavio je u petak da podržava apel novinara da izvanredne izborne sjednica sveučilišna Senata budu otvorene za medije jer bi to bilo na korist Sveučilišta i javnosti. Sjednica Senata, u skladu s odlukom sveučilišne uprave, nije bila otvorena za medije, a njihov pokušaj da, bez obzira na to, prate predstavaljanje programa rektorskih kandidata, onemogućili su portiri na ulazu u Rektorat Sveučilišta. Novinarke i novinari 16 medijskih redakcija uputili su u četvrtak apel rektoru Damiru Borasu da im se omogući praćenje izbornih sjednica Senata. Apel novinara podržali su i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te Hrvatsko novinarsko društvo (HND).
Kako je u četvrtak najavio Ured za odnose s javnošću zagrebačkoga Sveučilišta, nakon spomenute sjednice Senata, u Rektoratu je konferenciju za novinare održao prorektor Miljenko Šimpraga. "Budući da su sjednice zatvorene za javnost takva je praksa i na sjednicama gdje se predstavljaju programi za rektora", rekao je prorektor Šimpraga, a prenijela N1 televizija. Šimpraga je izvijestio da je rektorski program za četverogodišnje mandatno razdoblje od 1. listopada ove godine do 1. listopada 2022. izložio aktualni rektor Damir Boras, a potom i kandidat Damir Bakić i da je svaki imao 30 minuta za predstavljanje, nakon čega je bila rasprava.
'Jedan od kandidata istupa u javnosti, a drugi ne'
Senat je jednoglasno prihvatio izvješće predsjednika Izbornoga povjerenstva prof. dr. Enesa Midžića. "Sporno je ostalo pitanje koje je postavio kandidat Bakić o tome koliko će biti izbornih krugova 23. veljače, jedan, dva ili tri, a to će biti razriješeno savjetom statutarnog povjerenstva", rekao je. Na pitanje novinara zašto nisu mogli ući na sjednicu Senata, Šimpraga je odgovorio da o tome odlučuju tijela Senata. "Dosadašnja praksa to nije bila. Jedan od kandidata istupa u javnosti, a drugi ne. Aktualni rektor je, kada je istaknuo kandidaturu, odlučio da neće istupati u javnosti. Jedan od razloga je i taj da ne bi stekao prednost s obzirom da je aktualni rektor", rekao je Šimpraga., a prenijela N1 televizija.
"Što se tiče zahtjeva 17 redakcija da se prati sjednica, kad je u pitanju javnost koja je izravno zainteresirana za izbor rektora, to je naša akademska javnost, a to je više od 80 tisuća ljudi. U izbornom procesu kroz tijela sveučilišta svi su mogli biti informitrani i bili su informirani kroz sva tijela. Od studenata koji imaju predstavnika u Senatu do toga da su kandidati komunicirali s javnošću", izjavio je, a prenosi N1. Što se pak tiče šire javnosti, dodao je, "ovo je bila uobičajena praksa. I prošli puta ste čekali završetak sjednice Senata i tada ste dobili izjavu izabranoga rektora. O izboru rektora odlučuje 70 članova Senata koji su svjesni odgovornosti prilikom izbora rektora".
"Prisustvo velikoga broja ljudi, posebice medija, moglo bi biti kontraproduktivno. Da je bilo tko zatražio da se otvori za javnost, Senat bi donio takvu odluku". Senat će birati rektora zagrebačkoga Sveučilišta na sjednici u petak, 23. veljače.
Bakić: Odlučit će spremnost Senata da izglasa promjene
Prije početka sjednice Senata novinarima su izjave dali kandidat za rektora Damir Bakić, profesor Gvozden Srećko Flego i dekanica Filozofskoga fakulteta Vlasta Vlahović-Štetić. "Odlučit će spremnost Senata da izglasa promjene", odgovorio je Bakić novinarima na pitanje hoće li kvaliteta programa odlučiti tko će biti rektor zagrebačkoga Sveučilišta. Smatra i da kvaliteta programa neće odlučiti o izboru. Na pitanje jesu li ljudi koji čuvaju ulaz na Sveučilište zaštitari, Bakićev odgovor bio je kako vjeruje da su to djelatnici sveučilišnih službi.
Dodao je kako mu nije drago vidjeti takav prizor jer je rekao da su novinari mogli prisustvovati sjednici Senata. Dodao je kako zna da je, po završetku sjednice Senata, sazvana konferencija za novinare, ali da kao kandidat nije o tome obaviješten službeno. Bakić je novinarsko pitanje - "znači li to da je sve već gotovo" - komentirao riječima "nipošto, mislim da je to samo u skladu s odlukom uprave da novinari ne budu na predstavljanju programa". Pozitivno je odgovorio na novinarsko pitanje smatra li da ga je trebalo konzultirati želi li da na predstavljanju programu budu novinari i dodao kako smatra da je trebao biti konzultiran cijeli Senat.
Na novinarsko pitanje - postoji li ikakvo pravilo vezano za izborne sjednice Senata, odnosno za njihovu otvorenost ili zatvorenost za javnost, Bakić je odgovorio da ne zna postoji li ili ne postoji takvo pravilo te da smatra da ono ne piše eksplicitno.
Flego: Javne ustanove obvezne su izvještavati javnost o svojim djelatnostima
Bivši ministar znanosti i obrazovanja Gvozden Srećko Flego novinarima je izjavio kako nisu samo oni zabrinuti zbog ovakve odluke sveučilišne uprave.
"Zabrinut sam i tužan, jako mi je žao da je do toga došlo da novinari nemaju pristup predstavljanju programa kandidata barem zbog tri razloga", rekao je Flego. Objasnio je da su ta tri razloga - predstavljanje programa rada rektora najvećega sveučilišta u državi je veselje u kojemu svi trebaju sudjelovati, a ne neka tajna djelatnost, javnost ima pravo znati što kandidati za rektora planiraju činiti i imaju pravo znati mišljenje novinara o tim programima. Treće, a Flego smatra da je to i formalno-pravno najjači argument, jest Zakon o pravu na informaciju jer sve javne ustanove, osim onih koje su zakonom zaštićene poput Ministarstva unutarnjih poslova, obvezne su izvještavati javnost o svojim djelatnostima, a smatra da se to odnosi i na planove javne ustanove, u ovome slučaju sveučilišta.
Dekanica Filozofskoga fakulteta Vlasta Vlahović-Štetić izjavila je pak kako joj je žao što javnost nema priliku čuti i vidjeti kandidate jer vjeruje kako to nije važno samo za sveučilište, nego i za Hrvatsku. Ocijenila je da svaki od programa rektorskih kandidata ima svoje specifičnosti, ali smatra da je u ovome trenutku "jako važno propitati kandidate što oni misle i što su pojedinim dijelovima svoga programa htjeli reći kako bi sveučilišna javnost stekla o tome bolju sliku".
Na pitanje vjeruje li da će programi odlučiti o tome tko će biti rektor, Vlahović-Štetić odgovorila je "programi nisu jedini koji će odlučiti, ne znam je li to već odlučeno, a odlučit će se 23. veljače, mislim da će odlučiti i djelovanje kandidata u proteklom razdoblju".
