Komemorativnim skupom "Žrtva Borovo naselja za domovinu" u utorak je u nekadašnjem Borovo commercu, gdje se 1991. nalazila ratna bolnica i kvartovsko sklonište, obilježena obljetnica velikosrpske okupacije Borova naselja i stradanja njegovih mještana, uz apel svima koji nešto znaju o nestalima da pomognu u njihovu pronalasku.
Prema podacima vukovarskih stradalničkih udruga, u trenutku okupacije 19. studenoga 1991., u bolnici i skloništu u Borovo commercu nalazilo se oko 800 civila i ranjenika, a po ulasku agresora u taj prostor nasilno je odvedeno, izloženo torturama i ubijeno 115 branitelja i civila. Na sam dan okupacije u Borovu naselju ubijena je 51 osoba.
U tromjesečnoj opsadi Borova naselja poginulo je 176 branitelja i civila, a još je nepoznata sudbina 63 branitelja i civila iz tog vukovarskog naselja.
Izaslanik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je Udruzi roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja "Vukovarske majke" na suradnji s Ministarstvom branitelja i energiji koju ulažu u organiziranju komemoracije, ali i u odašiljanju poruke da sudbina nestalih mora biti riješena.
Ministar je potvrdio kako je u tijeku nekoliko ekshumacija, ističući kako je njegovo ministarstvo posvećeno potrazi za nestalima, izrazivši uvjerenje da će rezultati u narednom razdoblju biti još bolji nego do sada.
Predsjednica "Vukovarskih majki" Manda Patko poručila je kako se danas prisjećamo svih onih koji su poginuli zbog ljubavi prema domovini.
"Naši nestali, naša su bolna rana koja ne zastarijeva. Mnogi nas ne razumiju, no ni mi ne razumijemo kada će naše lutanje završiti“, rekla je Patko i dodala da "krvnici uživaju blagodati ove države", ali ne ispunjavaju svoje obveze i ne govore gdje su pokopani nestali, "pa zločin još uvijek traje jer je šutnja zločin".
Zapalili su svijeće i položili vijence
Kod spomen-ploče među ostatcima Borovo commerca u spomen na poginule, ubijene i nestale branitelje i civile Borovo naselja brojna izaslanstva zapalila su svijeće i položila vijence. Među onima koji su odali počast žrtvama bile su i predstavnice udruženja "Žene u crnom" iz Beograda“ te udruge "Žene iz Zvornika".
Zbivanja na današnji dan 1991. godine prisjetio se Ivo Kovačić, koji se kao ranjenik nalazio u bolnici u Borovo commercu.
"Od jutra su započeli napad, a oko 10 sati topnička paljba usmjerena je na Borovo commerc, pri čemu su rušeni potporni stupovi kako bi se kompleks urušio u podrumski prostor, no srećom do toga nije došlo“, rekao je Kovačić. Dodao je da su, kada su izlazili iz skloništa, "domaći Srbi" izdvajali branitelje i civile od kojih su mnogi potom streljani, a neki odvedeni u logore gdje im se gubi svaki trag.
Komemoracija je nastavljena Križnim putem, kojim su Vukovarci i drugi prošli Ulicom Blage Zadre, Trpinjskom cestom do crkve Gospe Fatimske, gdje je služena misa.
Na obali Dunava u Borovu, nekadašnjem Borovu Selu, komemorativnim skupom "Svjedočenjem protiv zaborava" u popodnevnim satima odat će se počast stradalim braniteljima i civilima koji su na obali ubijani, a tijela im bacana u rijeku.
Položit će se vijenci i upaliti svijeće i na Farmi Lovas, gdje su iz masovne grobnice 2001. godine ekshumirane 24 žrtve ubijene u Borovo naselju i Vukovaru, čiji su posmrtni ostatci bili pomiješani s ostatcima uginule stoke.
U organizaciji "Vukovarskih majki", polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kasnije popodne u Borovo naselju odat će se počast i kod spomen-obilježja nestalima u Domovinskom ratu.
U Borovu naselju bile i "Žene u crnom"
Na komemorativnom skupu u Borovu naselju ponovno su bili i predstavnici beogradskog udruženja „Žene u crnom“ i njihova predsjednica Staša Zajović, koja je rekla da je u Srbiji dominantno nacionalističko javno mnijenje koje poriče, umanjuje ili osjeća potpunu ravnodušnost prema počinjenim zločinima u Vukovaru.
Na komemorativnom skupu u utorak u nekadašnjem Borovo commercu, gdje je 1991. bila ratna bolnica i kvartovsko sklonište, Vukovarci i drugi sudionici prisjetili su se obljetnice okupacije te gradske četvrti i žrtvi koje su pale u tromjesečnoj opsadi naselja kao i nakon okupacije ubijenih ili odvedenih u nepoznato.
"Okruženi smo (kao udruga) tzv. sigurnosnim mjerama što ima za cilj zastrašiti i ostale ljude, ali i nas odstrani iz dominantnog javnog mnijenja u Srbiji koje je sada nacionalističko, ono koje poriče, umanjuje i negira ili osjeća potpunu ravnodušnost prema zločinima počinjenim u naše ime“, rekla je Zajović.
- Srpski mediji o obljetnici pada Vukovara: 'Vlast u Zagrebu ponovno potpalila ustaške lomače'
- Da se zločin nikad ne ponovi: Ovo su ljudi koji su branili Vukovar, heroji koje ne smijemo zaboraviti
Naglasila je da "Žene u crnom" u Vukovar dolaze zato što imaju ogromnu moralnu dužnost prema stanovnicima Vukovara i ogroman pijetet, solidarnost i suosjećanje.
"Imamo obvezu podržavati ih u njihovim upornim zahtjevima za pravdom i istinom i mislimo da umjesto sramnih činova podizanja spomen-ploča onima koji su odgovorni za razaranje Vukovara, simbola najstrašnijeg, barbarskog uništavanja gradova u ratu, država Srbija i nadležne institucije su dužne utvrditi odgovornost i pokrenuti sudske postupke za ubijanje ovog grada za što ima obilje podataka", rekla je Zajović istaknuvši i potrebu otvaranja arhiva radi utvrđivanja sudbina nestalih te potrebu utvrđivanja odgovornost za osnivanje koncentracijskog logora u Srbiji i mučenje zarobljenika.
Dodala je da se kao udruženje zalažu za prestanak slavljenja ratnih zločinaca, prestanak revizija utvrđenih sudskih činjenica, prestanak financiranja knjige ratnih zločinaca poput Veselina Šljivančanina "koji s ostalim haaškim osuđenicima postaje moralni autoritet i politički važna figura u Srbiji".
"Pomirenje se ne može izgraditi bez jasne političke, moralne i druge okolnosti"
"Vukovar kao tema ne postoji u Srbiji, a smatramo da se povjerenje i pomirenje ne može izgraditi bez jasne političke, moralne i druge odgovornosti", poručila je Zajović, ocijenivši da su na vlasti ljudi koji su bili dio ratno-huškačke mašinerije tijekom 1990-ih.
Smatra da je tragično to što su samo direktni izvršitelj zločina kažnjeni i na nacionalnim sudovima i u Haagu, a "nas zanima da se pokrene odgovornost onih koji su planirali, osmislili i proveli rat i uništavanje ovog grada".
Ocjenjuje da i međunarodne institucije ne zadovoljavaju pravdu što je pokazalo suđenje "vukovarskoj trojci" te da je neophodno da se i Srbija i Hrvatska odgovorno odnose prema žrtvama koje se ne smiju zloupotrebljavati za političke ciljeve te da se ne smije zaboraviti i odgovornost drugih država na Balkanu.
Prema podacima vukovarskih stradalničkih udruga, u trenutku okupacije 19. studenoga 1991., u bolnici i skloništu u Borovo commercu nalazilo se oko 800 civila i ranjenika, a po ulasku agresora u taj prostor nasilno je odvedeno, izloženo torturama i ubijeno 115 branitelja i civila. Na sam dan okupacije u Borovu naselju ubijena je 51 osoba.
U tromjesečnoj opsadi Borova naselja poginulo je 176 branitelja i civila, a još je nepoznata sudbina 63 branitelja i civila iz tog vukovarskog naselja.
