Molitvu za mrtve, kadiš, predvodio je glavni rabin za Hrvatsku Lucijano Moše Prelević.
KOMENTAR: PONOVO POSTAJEMO ZEMLJA SLUČAJ: Tko je odgovoran za ustašku renesansu u Hrvatskoj?
"Ovdje smo kako bismo odali počast svim žrtvama logora Jasenovac", kratko je rekao predsjednik Koordinacije židvoskih općina Ognjen Kraus na početku komemoracije, kojoj nazoče i predstavnici Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" te predstavnici Sarajevske židovske općine.
Nakon polaganja vijenaca novinarima se prvi obratio Ognjen Kraus, javlja N1.
''Koordinacija židovskih općina je organizirala ovu komemoraciju, a pridružile su se i sve druge židovske organizacije. Došli smo komemorirati sve žrtve Jasenovca, ali i sve Židove koji su stradali u u ustaškom logoru po rasnim zakonima tzv. NDH. Došli smo jer je u Hrvatskoj, koliko je svima poznato, prisutna revitalizacija ustaštva i potpuna negacija, osim nekoliko iznimnih izjava koje su pale nakon naše odluke. Našu odluku nismo htjeli mijenjati. Da bismo je promijenili, mora se nešto dogoditi u društvu. Ovo je lavina koja se kotrlja već godinu dana. Podsjeća nas na ono što se događalo u NDH 1941., a počelo je Njemačkoj'', kazao je Kraus.
Upitan da komentira poruku predsjednice Kolinde Granar-Kitarović kojom je osudila ustaštvo Kraus kaže da je ona došla nakon njihove odluke.
''Došla je onda kada smo mi odlučili i došla je znamo na koji dan. Karamarko nikad nije osudio ovaj logor. On u potpunosti relativizira stvari i nije spomenuo rasne zakone ni ustaštvo. Ono što se događa u vladajućoj koaliciji je to da ekstremna desnica, koja dosad nije imala nikakav značaj, sada preuzima ulogu glasnogovornika vladajućih'', kazao je Kraus dodavši kako neće ići na komemoraciju koju organiziraju antifašisti jer je u vrijeme Pesaha.
Počast žrtvama ustaškog logora došli su, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, dati i predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac i saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat, bivši hrvatski predsjednik, čelnik stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez Ivo Josipović te Zoran Pusić u ime Antifašističke lige RH. U Jasenovac je počast žrtvama došao dati i predsjednik Narodne stranke - Reformista Radimir Čačić, kao i nezavisni saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.
Počast su odali i vijence položili i austrijski veleposlanik u RH Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica u RH Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke, Francuke, Kanade, SAD-a i Srbije.
Službena komemoracija žrtvama jasenovačkog logora, koju organizira Javna ustanova spomen-područje (JUSP) Jasenovac, održat će se za tjedan dana, no Koordinacija židovskih općina odbila je na njoj sudjelovati te danas održava svoju komemoraciju.
Bojkot službene komemoracije objasnili su neslaganjem s politikom nečinjenja u odnosu na izmjene postava muzeja, odgađanjem imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te dnevnopolitičkim događanjima vezanima uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva.
Objasnivši odluku Koordinacije, njezin predsjednik Kraus prije desetak dana kazao je kako je to reakcija na nečinjenje države u pogledu ustaških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, posebice na internetu. Smatra i da postav muzeja u Jasenovcu "ne prikazuje punu istinu o holokaustu i strahotama NDH te da ublažava istinu o ustaškom režimu".
Koordinaciju čine židovske općine Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split i Zagreb.
Službenoj komemoraciji 22. travnja neće nazočiti ni Savez antifašističkih boraca Hrvatske koji će zasebnu komemoraciju za jasenovačke žrtve održati 24. travnja.
Ravnateljica Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac Nataša Jovičić ne nazoči današnjoj komemoraciji, a iz JUSP-a je novinarima rečeno da je ravnateljica u Požegi, na sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.
