Od ovog petka, 1. travnja, koji neće nimalo biti šaljiv, nego će prije biti ''crni petak'' - ali bez rasprodaja i niskih cijena koje taj izraz inače podrazumijeva - poskupljuju električna energija i prirodni plin. Gorivo je ovoga tjedna ponovno poskupjelo, i to nemalo, a već tjednima građani Hrvatske svjedoče i poskupljenjima niza namirnica i potrepština u trgovinama.
Vlada je potkraj veljače donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata, a hoće li i koliko te mjere doista djelovati ublažavajuće, moći će se reći tek kada stignu prvi viši računi.
Plin u prosjeku skuplji 16 posto, struja 9,6 posto
Prema onome što je ovih dana rekao Goran Babić iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), za 80 posto kućanstava koja troše plin u okviru javne usluge od petka će cijena tog energenta u prosjeku biti skuplja za 16 posto. Pritom valja znati da cijena plina neće biti posvuda ista, nego će ovisiti o pojedinim opskrbljivačima. Veći rast cijene plina Vlada je ublažila smanjenjem stope PDV-a na plin s 25 na 5 posto za razdoblje do 1. travnja sljedeće godine. Nakon toga PDV a plin trebao bi biti 13 posto.
Od petka poskupljuje i električna energija, u prosjeku za 9,6 posto, odnosno 27 kuna mjesečno, a Vlada je snizila PDV na električnu energiju na 13 posto. U Vladi su kazali kako bi bez toga poskupljenje bilo 23 posto, odnosno 65 kuna mjesečno. Naravno, riječ je o prosječnoj cijeni i prosječnoj potrošnji. Računi će uvelike ovisiti o samoj potrošnji kupaca, a na jugu Hrvatske, u Dalmaciji koja nije plinoficirana, poskupljenje će biti znatno veće.
Niži PDV, vaučeri, dodatak umirovljenicima...
Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata ''težak'' je 4,8 milijardi kuna. U sklopu njega Vlada od petka podiže mjesečni iznos vaučera za najugroženije građane za struju i plin s 200 na 400 kuna. Umirovljenici, njih 721 tisuću s mirovinama do 4000 kuna, dobit će, pak, posebnu jednokratnu naknadu: 1200 kuna oni s mirovinama do 1500 kuna; 900 kuna oni s mirovinama od 1500 do 2000 kuna; 600 kuna će dobiti umirovljenici s mirovinama od 2000 do 3000 kuna, a 400 kuna oni s mirovinama od 3000 do 4000 kuna.
Uz spomenuto smanjenje PDV-a na energente, najavljeno je i smanjenje stope PDV-a na hranu. Pa se, kako je potkraj veljače rekao premijer Andrej Plenković, postojeća stopa od 13 posto na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu te troškove u poljoprivredi, spušta na 5 posto. Dijelu mliječnih proizvoda PDV se smanjuje s 25 na 5 posto, a s 25 posto na 13 posto smanjuje se stopa PDV-a na higijenske uloške i tampone. PDV se smanjuje s 25 na 5 posto i na ulaznice za sportske, kulturne priredbe s 25 na 5 posto.
'Bojim se da Vlada više od ovoga ne može učiniti'
Hoće li Vladine mjere biti dovoljne građanima u uvjetima rasta cijena energenata, a lančano i ostalih životnih troškova, te jesu li te mjere jedine moguće u ovom trenutku, upitali smo predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa.
''Je li Vlada mogla još nešto učiniti? Bojim se da zapravo i ne previše. Već je plinu privremeno spušten PDV na 5 posto i to je najniže što se moglo. Niže od te stope nije predviđeno zakonom. Građanima će plin biti subvencioniran 10 lipa po kWh. S druge strane iznos vaučera će se udvostručiti. I to je u ovom trenutku praktički to'', smatra Sever.
Također smo ga pitali može li se na koncu suvislo govoriti o zaštiti životnog standarda ako - bez obzira na spomenute vladine mjere - izostane rast plaća i mirovina.
''Mi u sindikatu cijelo vrijeme upravo i upozoravamo na to. Sve skupa vlada može napraviti do neke mjere, ali jedino što će amortizirati rast cijena jest povećanje plaća i u javnom i u privatnom sektoru, koje onda za sobom vuče i rast mirovina. Ovaj Vladin paket je takav kakav je, dobar, ali problem je što su kućni budžeti prenapregnuti i bez ovih poskupljenja koja slijede. Svjedočili smo da su cijene hrane već rasle, i to solidno, ali ne samo hrane, nego i drugih stvari, recimo građevnog materijala. Ne dao bog da sada netko gradi kuću'', kaže Sever.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
'Ljudi će se još nezdravije hraniti, teže živjeti...'
On ističe kako najveći udio troškova u mjesečnoj potrošnji kućanstava u Hrvatskoj čini hrana - 27,2 posto, a zatim stanovanje, koje uključuje i energiju - 17,7 posto.
''U Europi je prosječni udio troškova hrane u mjesečnoj potrošnji oko 13 posto, a u najrazvijenijim zemljama čak i ispod 10 posto. No, platežna moć, visina plaća i mirovina u prosjeku je puno veća nego što je kod nas. Oni imaju mnogo više raspoloživog dohotka za trošenje koji onda mogu prenamijeniti za plaćanje povećanih životnih troškova, dok u Hrvatskoj toga ima vrlo malo ili nimalo'', ističe predsjednik NHS-a.
Sever kaže da netko tko prima plaću do iznosa medijalne plaće ili ispod nje ili pak netko tko prima 2500 kuna mirovine – trošak prehrane im nije 27,2 posto, nego je preko 30 ili 40, a nekima i preko 50 posto mjesečno. Njima se onda i trošak stanovanja penje na više od 30 posto.
''Ti ljudi nemaju otkuda povući dodatna sredstva jer već su se praktički odrekli svega - zanavljanja obuće, odjeće, kućanskih aparata… Što god mogu ne kupovati oni ne kupuju kako bi mogli živjeti. Na kraju se događa da ljudi povlače sredstva namijenjena za prehranu da bi podmirili poskupljene troškove stanovanja. Dok s jedne strane cijene hrane i dalje rastu, a s druge imamo povećane troškove stanovanja, možete misliti kako će to izgledati. Ljudi će se još nezdravije hraniti, još će teže živjeti i sve skupa bit će još više naopako'', nimalo optimistično zaključio je Sever.
