Komentirajući poskupljenja nakon uvođenja eura 1. siječnja i kazne za sve koji su to pokušali iskoristiti za dodatnu zaradu, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je za HRT da cijene nisu drastično skakale u razdoblju od 31. prosinca do 1. ili 2. siječnja, već krajem studenoga i početkom prosinca.
"To je bio snažan udar s kojim se nije mogao nositi niti onaj tko je zaposlen i živi od svoje plaće, umirovljenici, a kamoli druge kategorije - nezaposleni, staračka, samačka kućanstva…", kazao je Sever te dodao kako je 'poseban bezobrazluk' bilo poskupljenje kruha.
" Za siromašnije građane kruh je strateška namirnica, a tu se vidjelo koliko su skakale cijene. Ali ne samo na kruhu nego i na pecivima. Ako znamo da je udio troška hrane kod siromašnijih između 40-50 posto, da je po samoj inflaciji taj rast hrane bio malo manji od 20 posto, onda taj udar koji se dogodio je bio pomor", rekao je Sever.
Pad standarda u veljači
Na pitanje što očekivati nakon 1. veljače za kada su najavljena nova poskupljenja, Sever kaže kako bi bilo dobro da se ne vode svi rekordnom potrošnjom iz prosinca jer se tada našlo puno novca u optjecaju. Dodao je da su cijene hrane u svijetu već počele padati te da padaju posljenjih šest mjeseci.
"U siječnju će još biti malo pojeftinjenja, ali pravo otrježnjenje čeka u narednom razdoblju i ja želim vjerovati da će biti dovoljno mudrih da se neće dopustiti takav udar i da će vlada sve kontrolirati", rekao je Sever te dodao: "Vrč ide na vodu dok se ne razbije, a ovdje je vrč uvelike napukao i građani nemaju od kuda."
Dodao je i kako će se u veljači vidjeti pad standarda. "I ako to netko ne bude znao prepoznati, onda će doći do pada kupovanja jer pada kupovna moć. Ne rastu ni plaće ni mirovine toliko koliko su rasle cijene. Ljudi će se odricati puno toga da bi mogli preživljavati", upozorava Sever te dodaje da se kontrola 80 proizvoda, iako je dobra, trebala dogoditi prije godinu dana.
'Jasno prozvati bezobraznike'
"Trebalo se kontinuirano iz mjeseca u mjesec pratiti neke ključne proizvode i cijene i isticati tko diže cijene kako bi ga se na vrijeme obeshrabrilo. Treba još jače ojačati potrošačke udruge i treba se otvoriti u dva pravca - jasno prozivati bezobraznike koji su dizali cijene i koji na ljudskoj bijedi i jadu žele zaraditi, a s druge strane one koje nisu dizali cijene. Građani će znati izabrati", rekao je Sever.
Istaknuo je kako želi vjerovati da će vladine mjere ostati i nakon 31. ožujka. "Jer ako prestanu, s obzirom na kupovnu moć i plaće i mirovine, to bi bio pravi pomor", upozorio je.
Šef HOK-a: 'Pojedinci moraju odgovarati'
Poskupljenja je na N1 komentirao i šef Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil. Osvrnuo se na iščekivanje današnjeg petka koji je Vlada navela kao krajnji rok da se cijene vrate na staro ili slijede oštre sankcije. Kazao je kako je Vlada dala prostora i vremena svima koji nisu vratili cijene na one od 31. prosinca 2022. da to učine.
"Oni koji to neće učiniti, u slučaju inspekcije morat će dokazati da imaju opravdano poskupljenje svojih proizvoda i usluga. Na tom tragu je i sam premijer izjavio da će biti više inspektora na terenu i utvrđivanja nepravilnosti. Obrtnici od početka ističu da nema kolektivne odgovornosti. Znamo imena i prezimena, znamo koliko su pojedinci enormno povećali cijenu proizvoda i usluga te da po Zakonu o zaštiti potrošača moraju i odgovarati", poručio je.
Istaknuo je da, ako je i došlo do povećanja cijena proizvoda i usluga obrtnika, oni za to imaju opravdane razloge.
" Ako govorimo o poskupljenjima od 40, 50 ili 80 posto, ja se prvi neću složiti s tim kao potrošač jer sam uz to što sam obrtnik i potrošač. Za to postoje i predviđene sankcije. Vjerujem da država to može dokazati", istaknuo je.
'Moramo biti svjesni situacije'
Komentirajući podatke da je jedna trećina podigla cijene, od čega je zatim njih 70 posto cijene vratila na staro, Kratohvil je rekao da vjerojatno postoji određeni strah.
"Vjerujem da je veliki broj onih koji su se našli pod nadzorom inspektorata i da su se samim usmenim obraćanjem inspektora preplašili ili su osjetili da mogu biti kažnjeni zbog svog neznanja ili namjernog podizanja cijena. Vjerojatno postoji određeni strah. Cijene određenih proizvoda trebale su rasti jer za to postoje opravdani razlozi ulaznih troškova", rekao je.
Kao primjer navodi slučaj obrtnika kojem je cijena plina 2021. u siječnju iznosila 1950 kuna, a ovoga četvrtka mu je došao račun za istu količinu plina u iznosu od 11.750 kuna.
"Kako će taj obrtnik, ako ne korigira svoje poslovanje, platiti račun koji je za 1000 i više posto skuplji? Moramo biti svjesni situacije u kojoj smo se našli", poručuje šef HOK-a koji smatra da je svako poskupljenje veće od 20 posto trenutno previše s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo.
"Konačni sud svega trebaju dati kupci koji će reći: oprosti ti si skup, idem kod konkurencije koja nije digla cijenu", zaključio je.
