Izgleda kako se Vladimir Šeks i ostatak njegove ustavotvorne "klike" iz HDZ-a (poput Emila Tomljanovića iz Saborskog odbora za Ustav) - prave Englezi. Osim što sve ostale stranke smatraju da se referendum treba provoditi po novom, a ne starom Ustavu to misle i ustavni stručnjaci.
Razlog njihovoj 'sljepoći 'pored zdravih očiju' možda leži u tome što bi po starom bilo potrebno da izađe oko 2,25 milijuna birača da bi referendum bio valjan (50 posto plus jedan od ukupno upisanih birača).
"Nemam ja mišljenje o tome, to je abeceda Ustava i zakona. Ustav je akt najviše pravne snage koji se primjenjuje neposredno kad je to moguće, jer nekad se mora razraditi zakonom. U ovom slučaju kada je promijenjen broj birača koji bi morali izaći na referendum da bi bio valjan, nema nikakvog spora da se primjenjuje Ustav i to, naravno, aktualni koji je stupio na snagu danom proglašenja 16. lipnja!", kazao nam je jedan od pisaca Ustava RH, Branko Smerdel.
I za slučaj da je u dilemi primjenjuje li se Ustav ili Zakon o referendumu kada se govori o potrebi glasanja Hrvatskog sabora o raspisivanju referenduma, također kaže da se primjenjuju odredbe Ustava. Ustav, naime, kaže da je provedba referenduma obvezna ako se prikupi nužnih 10 posto potpisa građana, a Zakon o referendumu predviđa i međukorak, odnosno da se o raspisivanju referenduma glasa u Saboru.
Pa, kako to da je ovakvo tumačenje Ustava po pitanju referenduma jasno svima osim Šeksu?
"Nemam komentara", kaže Smerdel.
Referendumsko pitanje na vagu Ustavnog suda
Šeks naime, tvrdi sljedeće: "Prikupljanje potpisa za referendum započelo prije ustavnih promjena pa će se referendum održati po 'starom' Ustavu (izlazna kvota 50 posto plus jedan)!" Na to mu je idejni začetnik referenduma o izmjenama Zakona o radu, laburist Dragutin Lesar, uzvratio protupitanjem na svojim web-stranicama: "Pregovori o ulasku RH u EU započeli su prije ustavnih promjena. Hoće li se i EU referendum održati po 'starom' Ustavu ('za' ulazak potrebno 50 posto plus jedan od upisanih birača)?"
"Ako Šeksa, pak, zanima je li referendumsko pitanje - jesmo li suglasni s predloženim izmjenama Zakona o radu? - u suglasnosti s Ustavom, odnosno ruši li ono ustavni poredak, može upitati Ustavni sud. To je jasno propisano člankom 128. Ustava, koji kaže kako Ustavni sud obavješćuje Hrvatski sabor o pojavama važnim za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti", kaže Smerdel.
Kao primjer referendumskog pitanja koje je u protivnosti s Ustavom navodi pitanje koje su postavljali desničari pod vodstvom Hrvatske stranke prava 2001. godine, a ono je glasilo "Jeste li za suradnju s Haškim sudom?". Ono je bilo u suprotnosti sa činjenicom da je Hrvatska u Ujedinjenim nacijama koji je osnivač suda i slično.
"Ne možete, na primjer, staviti referendumsko pitanje - želite li da žene više ne budu ravnopravne? Ravnopravnost spolova je civilizacijska stečevina", kaže on.
Sabor može zapovjediti Vladi da provjeri potpise
Osim što Sabor može tražiti mišljenje Ustavnog suda, i sam sud se može obratiti Saboru u situacijama za koje smatra da treba upozoriti parlament, ističe Smerdel. Primjerice, Ustavni je sud upozorio na nužnost donošenja Ustavnog zakona o ustrojstvu i djelokrugu Ureda predsjednika Republike Hrvatske.
Što se tiče, pak, same provjere više od 720 tisuća potpisa, Smerdel kaže da to treba odrediti Sabor koji je sam po sebi nadređen Vladi. "On može odlukom ili zakonom zadužiti Vladu da to učini", navodi ustavni stručnjak.
"Značenje riječi 'ustav' je brana, barijera postavljena vlasti od naroda i mi pomoću Ustava tu vlast pokušavamo natjerati da bude pristojna. Ako se to ne uspije referendumom, onda postoje razne europske političke i političko-pravne institucije koje nas nadziru. Evo, Ustavni sud se pozivao na Venecijansku komisiju, zatim imamo Vijeće Europe pa Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu i Sud Europske unije u Luksemburgu, koji kod nas još uvijek nije nadležan, ali nas motri", zaključuje Smerdel.
Prethodni članci:
arti-201006240007006 arti-201006180041006 arti-201006230660006 arti-201006280101006
