U posljednjem tjednu veljače aktualizirana je tema izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Sadašnjemu, Đuri Sessi, ističe četverogodišnji mandat, a čini se kako nije bio u pravosudnim ili političkim kombinacijama za reizbor. Pitanje njegova nasljednika potegnuo je još prije gotovo dva tjedna predsjednik Zoran Milanović, koji prema Ustavu i Zakonu o sudovima ima pravo odabrati svog kandidata ili kandidatkinju. No, njemu se nije svidjela procedura samog izbora, pa ju je odlučio zaobići i na sav glas se time "pohvaliti".
"Čuo sam da je Plenković nekoliko puta spomenuo riječ 'natječaj'. Nema natječaja, natječaj je jedno, a javni poziv nešto drugo. U prisezi sam obećao da ću se držati Ustava i zakona. Sad mogu odabrati da zakon koji je asistencija predsjedniku tretiram kao da ga nema. Poštivat ću Ustav. Hrvatska je 30 godina birala predsjednika Vrhovnog suda na način koji je ustavni i praktični princip, da bi se prije par godina donio zakon kojim se predsjedniku uzima jedna ovlast.
Vrhovni sud je forma, ja samo predlažem, Sabor odlučuje. Kad se predsjednika stavi pred dilemu da li da krši Ustav ili zakon, on nema izbora. To je travestija, bijedna gluma kada si stavljamo periku i štikle, kada glumimo natječaj, a nemamo ga", grmio je Milanović 25. veljače ispred Hrvatskog doma likovnih umjetnika.
Nije to moglo proći nezapaženo pored premijera Andreja Plenkovića, čija je Vlada 2018. i donijela sporne izmjene Zakona o sudovima. "Ako njemu nitko ne paše, ok. Ponovit ćemo poziv. Što on gubi s ovim?", čudio se Plenković.
Poklisar Čačić i obračun sa svima
U cijeloj je priči zanimljivo što je Milanović otkrio ime svoje kandidatkinje, profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlate Đurđević, preko svog bivšeg, a danas Plenkovićeva koalicijskog partnera, Radimira Čačića. Nakon toga je krenuo tko zna koji po redu javni obračun između predsjednika i premijera. Nakon što je potvrdio da će predložiti Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, Milanović je napao Plenkovića, ali i predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića i jednog od tvoraca Ustava, Vladimira Šeksa.
"Ja sam predsjednik RH i, ako je potrebno, ja njega (Plenkovića, op.a.) zovem na razgovor. On je već navio svoje vrtne patuljke koji govore u njegovo ime i poslao jasne poruke. On bi želio ucjenjivati. Moj prijedlog je Zlata Đurđević i sad govorimo o toj osobi, a ne o političkim smicalicama. Ime gospođe Đurđević doći će u Sabor, Gogo (Jandroković, op.a.) će to vjerojatno sakriti u neku košaricu… Ima vremena do sredine srpnja pa ako do tada ne izaberemo gospođu Đurđević, bit će neki v.d. predsjednika Vrhovnog suda", rekao je Milanović za Dan žena, pa ustvrdio da Šeks o izbori sudaca "sto posto odlučuje".
"On sjedi na sjednicama Predsjedništva HDZ-a, on nije osoba koja galami s nekog šanka, to je osoba s utjecajem. Prolazio je onaj kojega je htio Sanader i Šeks i Luka Bebić, ali prije svega Šeks. Pitajte ljude koji ne žele javne rasprave Ustavnog suda. Šef tajne službe, kum od Vladeka, zajedno su upakirani u Ustavni sud i kad god je osjetljiva situacija – tajna komunikacija. Ovo svi znaju i govore, ali mene se najviše čuje i moja je dužnost da ovo kažem", poručio je Milanović.
Pravorijek Ustavnog suda
Ubrzo je dobio odgovore s tri fronta. Jandroković je poručio da mu "nije jasno zašto Predsjednik Republike ne želi postupati prema zakonu, ako postoji procedura, sve je definirano u Ustavu i zakonu o sudovima. Ovo nije tema političkog nadmetanja, nego provedbe Ustava i zakona i nema šanse da se tu moje mišljenje promijeni. Inzistirat ću do kraja na tome." Plenković je istaknuo da "predsjednik može imati stav o bilo kojoj temi. No, Ustavni sud odlučuje o tome što je ustavno. Idemo u nekakav polusukob.
Nema potrebe da do njega dolazi. Znamo proceduru. Svi koji su željeli biti predloženi, mogli su se javiti na poziv. To je mogla i gospođa Đurđević, ne znam zašto nije." Umjesto Šeksa, javio se ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica te poručio da mu je "stvarno neshvatljivo da predsjednik neće poštovati zakon. On se obvezao na poštivanje Ustava i zakona. Ono što sam ja isticao zapravo da on u najmanju ruku ako nije zadovoljan s kandidatima može obavijestiti Državno sudbeno vijeće o tome da se ponovno raspiše poziv."
Na tragu razmišljanja premijera, predsjednika Sabora i ministra pravosuđa je i voditeljica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić, koja za Net.hr ističe da je u cijeloj priči oko izbora šefa ili šefice Vrhovnog suda bitno samo to što će reći Ustavni sud.
"Smatram da ispravno ovu situaciju tumači Plenković, koji je u ovom trenutku premijer, ali da je bilo koja druga većina, to je jedini ispravni način tumačenja. U konačnici, nešto o tome će reći Ustavni sud i to očekujem vrlo brzo. S time ćemo razriješiti sve dileme, jer je ovo, bez obzira kako se prikazuje, par excellence pravno pitanje, a ne političko pitanje i nije pitanje neovisnog pravosuđa, nego je pitanje hoćemo li poštivati svoje pravne procedure ili ne? Poštivanje procedura samo po sebi je velika vrijednost ustavne vladavine, a onda, naravno, i ishod, koji je mogao biti jednak, ali uz poštivanje procedura", istaknula je Barić.
Sporni javni poziv
No, oko čega se točno spore Milanović i Plenković? Ustav RH u svom 116. članku jasno kaže kako "predsjednika Vrhovnog suda RH, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH i nadležnog odbora Hrvatskog sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor."
To isto kaže i 44. članak Zakona o sudovima, no "kvaka" je u članku 44.a koji je bio dio izmjena i dopuna izglasanih 2018.: "Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda RH zbog drugih zakonom određenih razloga. Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u Narodnim novinama i na mrežnoj stranici DSV-a, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu. Uz prijavu kandidati podnose životopis i program rada predsjednika Vrhovnog suda RH, koji se objavljuju na mrežnoj stranici DSV-a. Zaprimljene prijave kandidata DSV dostavlja Uredu predsjednika RH koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda RH i nadležnog odbora Hrvatskog sabora."
Kritike iz oporbe i inozemstva
Barić ističe kako je takav postupak u zakonodavstvo uveden zbog brojnih opravdanih prigovora dijela oporbe, ali i vanjskih tijela poput GRECO-a, koji nadgleda stupanj i percepciju korupcije u europskim zemljama. Ovo je, zapravo, prvi put da se predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda bira po novom principu, ali je on, unatoč tome što je prije dvije i pol godine uživao potporu i vladajućih i oporbe, doveden u pitanje na prvom testu provedbe.
"U dvije i pol godine mogao se pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti te odredbe i mogla ga je zatražiti bivša predsjednica, mogao ga je tražiti sadašnji predsjednik, jedna petina saborskih zastupnika ili bilo koja fizička ili pravna osoba. Sada, u trenutku kada se ona po prvi puta stvarno i primjenjuje, tada predsjednik kaže 'Ja to neću! Ja hoću to posve drugačije.' To je ponašanje koje je posve neprihvatljivo u pravnom poretku. Ako već smatra da je neka zakonska odredba, za koju zna da po njoj mora postupiti, loša, onda je treba odmah napasti pred Ustavnim sudom, a ne može je samo ne primjenjivati, jer je, eto, tako zaključio", pojašnjava ustavna stručnjakinja i ističe da Milanović nema ustavnu ovlast koja bi ga oslobodila od postupanja prema zakonu.
Ističe da je sporni članak 44.a u skladu s Ustavom te ponovno napominje kako o tome može odlučivati jedino Ustavni sud. "Predsjednik može biti u pravu, ali ne ovakvim izborom načina postupanja. On je tu odredbu morao napasti pred Ustavnim sudom, a ne sam ju odbiti poštivati i naprosto se junačiti na ovaj način. Ne može on s predsjedničke funkcije voditi dnevnopolitičke rasprave, igre, obračune s političkim protivnicima, kad je predsjednik svih građana i građanki, izvanstranački i iznadstranački. To je najvažnije", smatra Barić.
Predsjednik ne mora biti pravnik
Složila se s Milanovićem da je odredba tog zakona pomoć predsjedniku pri odabiru, ali zbog toga, jer predsjednik ne mora biti pravnik. Barić naglašava da ta odredba pomaže predsjedniku koji nije pravnik (Milanović to jest, op.a.) da u svom fokusu ima više potencijalnih kandidata. Osim toga, svrha te odredbe je ukazivanje da kandidat kojeg odabere predsjednik nužno nije najbolje rješenje za tu dužnost.
Suglasna je i s riječima odvjetnika, Ante Nobila i bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, Krunoslava Olujića, koji smatraju da Milanović svojim izborom nastoji prodrmati pravosuđe i postaviti osobu koja ima stručne i profesionalne, a ne političke kvalitete. Ističe kako je Zlata Đurđević "fenomenalna profesorica, kojoj stručno ili na bilo koji drugi način nitko nema što zamjeriti i koja stvarno jest vrlo relevantan kandidat za tu poziciju, ali i za druge pozicije u državi i inozemstvu".
Krajnji rok za izbor novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda je srpanj, a do tada bi se o svemu trebao oglasiti Ustavni sud. Prije njihova pravorijeka, predsjednik i premijer koristit će javni prostor i svoj ugled za međusobno kontriranje i različito tumačenje propisa, koji su u ovom slučaju, banalno jasni. Gordijski čvor raspetljati bi mogla Zlata Đurđević svojom formalnom prijavom na ponovljeni javni poziv, ako ga bude. Naime, na prvom je pozivu rok za zaprimanje kandidatura istekao prije gotovo mjesec dana.
"Ovisi to o odluci Ustavnog suda. Svakako ću je poštovati", rekla je Đurđević.
Čeka se, naime, očitovanje Ustavnog suda na prijedlog Darija Juričana za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o sudovima kojima je uređen izbor predsjednika Vrhovnog suda. Ako Ustavni sud zaključi da te zakonske odredbe nisu suprotne Ustavu, što je sasvim izvjesno, Đurđević bi sudjelovala u novom javnom pozivu.
