Zadnjih mjeseci Hrvatska se suočava s problemom nedostatka radne snage, posebno one kvalitetne, tako da je došlo do toga da je gotovo nemoguće pronaći radnike na tržištu rada, posebno kvalificirane radnike za određenu gospodarsku granu.
Trenutačno nedostaje otprilike nekoliko desetaka tisuća radnika. Od toga oko 15.000 radnika nedostaje samo u turizmu tijekom turističke sezone.
Zbog toga, piše Branimir Bradarić za Al Jazeera Balkans, u Hrvatskoj postaju ugrožene sve gospodarske djelatnosti, posebno građevinski sektor, a onda i prerađivačka industrija, turizam, poljoprivreda itd.
Donesene kvote za uvoz radne snage
U međuvremenu je država donijela kvote za uvoz radne snage, pa je samo za ovu godinu Vlada RH odobrila kvotu za zapošljavanje ukupno 21.210 stranaca u Hrvatskoj od čega njih 10.770 u graditeljstvu, 4660 u turizmu, 1600 u metalskoj industriji, 1408 u brodogradnji, više od 700 u prometu i prehrambenoj industriji, 580 u prerađivačkoj, 300 u informatici i 260 u poljoprivredi.
S obzirom na to da nedostaje radnika, dolazi i do zatvaranja ugostiteljskih obrta po cijeloj Hrvatskoj. U borbi za opstanak poslodavci su, između ostalog, počeli podizati plaće, osiguravati bolje uvjete rada, isplaćivati božićnice i uskrsnice.
Neki poslodavci konkurenciji preotimaju radnike nudeći bolje uvjete rada, a neki poslodavci novčano nagrađuju svoje radnike ako uspiju dovesti nove radnike.
Iseljavanje i negativni prirodni prirast
Jedan je od glavnih razloga kroničnog nedostatka radnika, uz negativni prirodni prirast, to da je više od 250.000 tisuća građana Hrvatske otišlo raditi u države zapadne Europe. Niske plaće svakako su jedan od glavnih razloga masovnog odlaska mladih iz Hrvatske budući da im je dosadilo raditi za minimalac bez mogućnosti napretka.
Veljko Ostojić iz Vukovara, koji je 2016. preselio u Stuttgart, za Al Jazeera Balkans rekao je da traži više od života kakav može ponuditi Hrvatska.
"Jednostavno se nisam više vidio u Hrvatskoj jer želim više od života. Nisu to neke strašne želje nego samo da moja obitelj i ja možemo normalno živjeti, platiti račune, kupiti što treba, otići možda na neki izlet, jednom godišnje na more i slično. Sve to od minimalca ne mogu. Odlučio sam otići za Njemačku i nisam pogriješio. Planiram uskoro prebaciti tamo i ženu i djecu. Možda je ružno reći, ali kada sve vidim bude mi žao zašto to nisam napravio i prije. Godinama sam radio u Hrvatskoj i ništa nisam uspio uštedjeti što si sada mogu omogućiti“, rekao je Ostojić.
Ostojić je pomogao još nekoliko svojih prijatelja dovesti na rad u Stuttgartu, pa mu je sad laše jer nije sam. Smatra da su najveći krivci njegova odlaska poslodavci u Slavoniji koji su "maksimalno izrabljivali i minimalno plaćali".
Zatvaranje djelatnosti kao rješenje
Dragana Lukić, vlasnica kafića Antique i pizzerie Chiara u Vukovaru, rekla je da imaju veliki problem s nedostatkom radnika i da ne znaju kako riješiti problem. Trenutačno im nedostaje dvoje kvalitetnih konobara i kuhar. Zbog toga su razmišljali i o zatvaranju lokala.
Direktor građevinske tvrtke Planum iz Vukovara Đuro Bamburač, rekao je kako se mnogi boje da će stvari ići samo prema gorem.
"Posla ima mnogo, ali radnika jednostavno nema. Pokušava se sve, ali opet ostajemo na istome tako da sve to postaje zabrinjavajuće“, rekao je Bamburač, čija tvrtka zapošljava trenutačno oko 80 radnika.
Strani su radnici skuplji od domaćih
Bamburač je zatražio dopusnicu za uvoz radne snage, pa je trenutačno dobio dopusnicu za uvoz 11 radnika iz BiH i četvero iz Ukrajine.
"Ti su ljudi došli jer su spremni raditi i zaraditi iako su mi oni skuplji nego domaći radnici. Prema nekim izračunima, strani radnik mi je gotovo 100 posto skuplji nego domaći, ali nemam izbora. Računica je jasna - meni radnici trebaju, oni žele raditi i zaraditi i svima dobro. Uz to i država to odobrava pa je sve čisto i zakonski i super. Da toga nema morao bih otkazati neke dobivene poslove ili smanjiti njihov obim jer ne bih mogao ispoštivati rokove“, rekao je Bamburač.
Radnici iz BiH i Srbije najtraženiji
Tijekom sezone najviše radnika nedostaje u turizmu, što je već ove godine bilo vidno. Hotelijeri i vlasnici raznih ugostiteljskih obrta primorani su zbog toga sve više na uvoz radne snage. Trenutačno su najtraženiji radnici iz BiH i Srbije, a uvozit će se i iz drugih država.
Poslodavci su, stoga, konačno promijenili odnos prema svojim radnicima. Mnogi su podigli plaće, a poboljšali uvjete rada. Neki svojim radnicima, koji su se do sada žalili na spavanje u lošim sobama bez tople vode i sanitarnih čvorova, nude uređene sobe s pristupom internetu, a neki vlasnici krenuli su i s izgradnjom novih objekata za svoje radnike.
"Više od deset godina svake sezone odlazim raditi na sezonu na Jadransko more. Najčešće sam bio u Istri, a radio sam i na Krku i Lošinju. Kada se vratim sve te godine unazad mogu reći kako je stvarno bilo svega. Nisam bio adekvatno plaćen za posao koji sam radio, a i uvjeti boravka bili su bolji. Međutim, nisam imao izbora, kao niti mnogi drugi, te sam odlazio raditi i trpio sve to. Mogao sam si dopustiti jedino luksuz da promijenim poslodavca ili da se iduće sezone ne vratim", rekao je Antun Benak iz Vukovara.
Benak je primijetio da se posljednjih godina situacija poboljšala. Ove je godine radio u Istri kod poslodavca koji ga je bolje plaćao, pa i prekovremene sate, i kod koga je imao iznimno kvalitetan smještaj. On je istaknuo da Slavonija više nema koga ponuditi budući da je veliki broj odselio, tako da će problem nedostatke radnika biti sve veći.
Nedostatak mladih radnika
Kako piše Al Jazeera Balkans, državni statističari ukazuju i na to da se u Hrvatskoj bilježi nedostatak mladih radnika. Zbog toga tvrtke i institucije traže spas u starijoj populaciji. U proteklih deset godina Hrvatska je izgubila oko 127 tisuća mladih ljudi u dobi do 29 godina.
Prema broju osiguranika prijavljenih u mirovinska osiguranja, u deset godina broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za 122.419 osoba Danas su u Hrvatskoj zaposlene 104 osobe, do 29 godina starosti, manje nego 2007. godine
