Kada je prije godinu dana na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta došao Boris Huzjan ukupna zaduženost HAC-a bila je 2,941 milijardu eura, a sada iznosi 2,867 milijardi eura. Rezultat je to, kazao je Huzjan u intervjuu za Jutarnji list, uspješno provedenog financijskog restrukturiranja kojim je postignuto da HAC uz redovito poslovanje može otplaćivati kreditne obveze iz vlastitih izvora bez dizanja novih kredita za refinanciranje postojećeg duga.
Huzjan se pohvalio i financijskim rezultatima u ovoj poslovnoj godini.
"Ukupni prihodi u prvih devet mjeseci 2018. iznose 1,775 milijardi kuna, a rashodi su 1,342 milijarde. Trend rasta prometa i prihoda od naplaćene cestarine je šest posto na svim autocestama. Dosad je na HAC-ovim dionicama naplaćeno više od 1,6 milijardi kuna cestarina, a na HAC-ovim i ARZ-ovim dionicama ukupno oko 2,6 milijardi kuna, s prometom većim od 50 milijuna vozila", kazao je.
VLADA POTVRDILA ODLUKU O VELIKOM ZADUŽENJU: Na taj način žele refinancirati dug cestarskog sektora
"U idućih 15-ak godina otplatit ćemo sav dug"
Nakon što je preuzeo HAC, Huzjan je proveo restrukturiranje kompanije te pripajanje HAC-u tvrtke HAC ONC (Održavanje i naplata cestarine) čime je, kaže, otvoren put dugoročnoj financijskoj održivosti. HAC-u, po Huzjanovim riječima, sada predstoji operativno restrukturiranje kroz novi sustav naplate cestarine, novi standard održavanja autocesta te nova reorganizacija s daljnjim smanjenjem broja zaposlenih nakon što je iz sustava već otišlo više od 200 radnika.
"Trenutačno s konzultantom Deloitte Savjetodavne usluge radimo na novoj reorganizaciji jer nam je cilj smanjenje broja rukovodećih radnih mjesta, naročito smanjenje hijerarhijskog raspona. Time će određena radna mjesta dobiti veću odgovornost i bolju učinkovitost", kazao je Huzjan za Jutarnji list dodavši da će sljedeća godina biti ključna za ostvarenje zadanih ciljeva.
Napominje da cilj reforme nije da ijedan radnik ostane bez posla te će svakome radniku HAC omogućiti stimulativnu otpremninu ili prelazak u drugi sustav u resoru, ovisno o stručnosti ili potrebi.
"U idućih 15-ak godina otplatit ćemo sav dug nastao u vrijeme ubrzane gradnje autocesta, a nakon toga ova infrastruktura, koja uz redovno održavanje može trajati desetljećima, pa i stotinu godina, dugoročno postaje profitabilna", kazao je.
Naplata cestarine bez zaustavljanja vozila i rampi
Što se tiče novog sustava naplate cestarine, Huzjan kaže da je za taj projekt odabrana španjolska konzultantska tvrtka IDOM S.A.U. koja sada radi na detaljnim analizama mogućih tehnoloških rješenja sustava.
"U ovom trenutku sigurno je da će se naplata cestarine obavljati na temelju udaljenosti, i to bez zaustavljanja vozila, odnosno bez rampi. Razmatraju se sve poznate tehnologije koje to omogućavaju te će se nakon detaljne analize po nizu kriterija odabrati optimalno rješenje. Očekujemo da će početkom 2019. biti poznato koji će se sustav primjenjivati, sredinom 2019. planiramo krenuti s pripremom natječajne dokumentacije za nabavu, a 2021. trebalo bi krenuti s implementacijom", kazao je Huzjan za Jutarnji list.
Najavio je i mjeru kojom će se omogućiti veća sigurnost na autocestama, odnosno spriječiti prekomjerna jurnjava i situacije da se, recimo, od Zagreba do Dugopolja, odnosno Splita stigne za samo tri sata vožnje. Riječ je o uvođenju automatskog nadzora brzine na autocestama.
"Nije riječ o represivnoj mjeri, nego o spašavanju ljudskog života. To su u različitim stupnjevima već implementirale Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija... (...) Nadzor brzine obavljat će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća. Lokacije koje budu pod nadzorom brzine bit će obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine", kazao je Huzjan.
"Po sigurnosti autocesta smo među najboljima u svijetu"
Huzjan kaže i da je HAC spreman za nadolazeću zimu te da trenutačno na raspolaganju imaju oko 50 tisuća tona soli za 28 milijuna kvadratnih metara asfaltnih površina, što uključuje 2211 kilometara kolnika autocesta, 107 odmorišta i 105 čvorišta. Za zimsku službu, kaže, spremno je oko 800 radnika i oko 180 teretnih i specijalnih vozila.
Upitan za sigurnost na autocestama, Huzjan ističe da je hrvatska cestovna mreža, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, ove godine svrstana među najbolje i najsigurnije u svijetu.
"U društvu s Danskom, Omanom, Njemačkom, Španjolskom, Katarom, Švedskom i Luksemburgom dijelimo 13. mjesto na listi od 137 zemalja svijeta. Od zemalja u okruženju, Slovenija se nalazi na 51., Mađarska 62., Srbija 100., a BiH na 109. mjestu. To je potvrdila i studija Prometnog fakulteta u Zagrebu o sigurnosti na autocestama. Dobiveni rezultati pokazali su da 96 posto autocesta u Hrvatskoj ima nisku i srednje nisku stopu prometnih nesreća, dok samo četiri posto dionica ima srednju stopu, a srednje visoku i visoku stopu rizika nema niti jedna dionica. Dakle, nema 'crnih' točaka", kazao je.
