Hrvatska narodna banka procjenjuje kako bi u ovoj godini bruto društveni proizvod mogao porasti za 10,8, a u sljedećoj godini za 4,1 posto, piše Dnevnik.hr. Time je procjena rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini podignuta, dok su najave za iduću godinu ostale na istoj razini.
"HNB očekuje rast BDP-a u ovoj godini za 10,8 posto, prije svega zbog boljeg izvoza i to zbog inozemne potražnje. To je glavni razlog zašto se PDV ovako brzo oporavio", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić i dodao da će rast BDP-a u 2022. potaknuti nastavaka inozemne potražnje i veća potrošnja, potaknuta stanjem na tržištu rada.
"U ovom je trenutku zaposlenost viša nego je bila 2019. godine. Ta razlika u zaposlenosti, kako idemo prema kraju godine, se sve više povećava", poručio je Vujčić.
Pozitivan trend
Taj trend u HNB-u očekuju i sljedeće godine. "Razlika u zaposlenosti se prema kraju godine sve više povećava što stvara pritisak na rast plaća i osobne potrošnje. Inflaciju za ovu godinu procjenjujemo na 2,4 posto i procjenjujemo da će na toj razini biti i sljedeće godine", objasnio je Vujčić.
Pozitivan je i rast izvoza usluga i osobne potrošnje. No, s druge strane, porast cijena energenata bi mogao povećati inflaciju. "Stopa inflacije bi mogla ostati na razini iz ove godine, ali uz određene rizike, a oni se prvenstveno odnose na kreditne cijene energenata", rekao je guverner HNB-a.
Promjene na ljeto
Unatoč tome, Hrvatska bi mogla ostvariti ulazak u eurozonu prema zacrtanim planovima. Otkrio je i koju će prvu promjenu vidjeti građani.
"Glavna logistička aktivnost je povlačenje gotovine i kovanje kovanice. Morat ćemo posuditi novčanice i osigurati da od 1. siječnja one budu u rukama građana. Svi već rade na tome jer ne možemo čekati sljedeće ljeto, informatičke prilagodbe u firmama su već u tijeku, a ako ćemo ući od 1.siječnja 2023., onda ćemo već od ljeta morati prikazati dvostruke cijene", objasnio je Vujčić govoreći o dvostrukim cijenama u trgovinama.
S bankama će potpisati sporazum prema kojem će prešutna prekoračenja na računima postati dopuštena, "iako banke svima koje žele poravnati minuse već sada nude otplatu u 12 rata", zaključio je Vujčić.
