Ono što je SDP u zadnji čas odlučio mijenjati je – zastara na politička ubojstva, ista ona koja su obilježila posljednje tjedne pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, naelektriziranom raspravom oko tzv. "lex Perkovića".
"Ovo je skandalozno! Prije sat i pol (oko 18 sati) dobio sam poziv za sjednicu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Sutra u 9 sati! Dnevni red: Odluka o pristupanju promjenama Ustava. Predlagatelji – grupa zastupnika SDP plus Kajin. A prijedlog još nije ni uvršten na dnevni red Sabora. Proceduralna sramota! A sadržaj? Nastavak ideološkog prepucavanje SDP-a i HDZ-a – nezastarijevanje politički motiviranih ubojstva. Znači svih ubojstava (ne zna se od kada, 1918., 1940., 1971., 1990...) jer se tek istragom može utvrditi motiv ubojstva", napisao je na svom Facebook profilu revoltirani Laburist i član tog saborskog odbora Dragutin Lesar. On se, dakako, usprotivio izmjenama Ustava i na odboru.
Nemaju podršku
SDP-ovci za promjenu Ustava čak nemaju potporu svojih koalicijskih partnera, a kad se ovog tjedna doznalo da će se ići u izmjene Ustava kako bi se popravio dojam oko neizručivanja Josipa Perkovića i europskog uhidbenog naloga, i HDZ je poručio da za takvu izmjenu Ustava neće dići ruku.
U konačnici je sjednica odbora u petak prekinuta, nakon izjednačenja u izglasavanju - pet je zastupnika bilo protiv, a pet za. Milorad Pupovac je prigovorio SDP-u što mijenja Ustav iz dnevnopolitičkih razloga, a HNS-ovac Goran Beus Richemberg je ustvrdio da SDP ne bi trebao na taj način reagirati na manipulacije oporbe koja ih proglašava zaštitnicima političkih ubojica.
"Mi u HNS-u mislimo da se to pitanje može riješiti i mimo Ustava", ustvrdio je.
Davorin Mlakar, bivši ministar uprave, nazvao je ove izmjene Ustava bitnim, ali i "mazanjem očiju – ne samo oporbi u parlamentu, nego i hrvatskoj javnosti". Vladimir Šeks primijetio je da nikad nije vidio takvu žurbu oko izmjena Ustava i upitao koji su razlozi da se procedura u ovoj mjeri ubrzava.
'Lex Perković'
Podsjetimo, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU onemogućuje primjenu europskog uhidbenog naloga na zločine počinjene prije kolovoza 2002. godine. Nazvan je "lex Perković" jer je hrvatska policija temeljem tog zakona odbila postupiti po uhidbenom nalogu za obavještajca Josipa Perkovića, koji je prije par mjeseci stigao iz Njemačke.
Perkovića se tereti da je u Bavarskoj 1983. godine sudjelovao u ubojstvu političkog emigrantaStjepana Đurekovića, poduzetnika koji se odmetnuo od Komunističke partije.
