Saznajte gdje se u Hrvatskoj zivi najbolje

Institut sinergije znanosti i drustva (ISZD) pokrenuo je projekt interaktivne vizualizacije javno dostupnih statistickih podataka o Hrvatskoj.

13.5.2014.
9:48
VOYO logo

Podaci su prikupljeni od Hrvatskog zavoda za zaposljavanje (HZZ) (broj nezaposlenih u prosincu svake godine) i Porezne uprave za razdoblje od 2007. do 2013., kao i iz Popisa stanovnistva 2011.

Razlike od regije do regije

Znacajne regionalne razlike jasno su vidljive iz raspona stopa nezaposlenosti po opcinama koje se u pojedinim dijelovima Hrvatske penje do 40%, dok ujedno postoje sredine s manje od 4%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najvisa relativna nezaposlenost doseze 85%, a minimalna je samo 5%. Pritom treba imati na umu da su znatan broj neaktivnih mladih u sustavu obrazovanja, odnosno njihova trenutna situacija niti ne odgovara trazenju posla.

Istok Hrvatske ima najvise nezaposlenih

Opcine s najvecim brojem nezaposlenih, prema podacima koje je prikupio ISZD, nalaze se na istoku Hrvatske, u zupanijama Sisacko-moslavackoj, Brodsko-posavskoj, Osjecko-baranjskoj. Najmanja stopa nezaposlenosti je u Zagrebu (8,67 posto) i njegovoj okolici. U Osijeku, stopa nezaposlenosti je 13,78 posto, u Puli je 9,18 posto, u Zadru 10,39 posto, u Sibeniku 10,21 posto, u Dubrovniku 8,71 posto...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pruzaju nedvojbeno bolje sanse

Dr.sc. Dunja Potocnik sa Instituta za drustvena istrazivanja u Zagrebu takoder analizira rezultate.

"U nekoliko je navrata u analizama podatka s HRstat naglaseno kako pojedine hrvatske regije u pozitivnom smislu odskacu od drugih kada je o nekim ekonomskim i drustvenim pokazateljima rijec. Jednako je slucaj i s udjelom nezaposlenih mladih po regijama, gdje krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pruzaju nedvojbeno bolje sanse za pronalazak (i zadrzavanje posla). S druge je strane u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije rijec o komparativno vrlo losem polozaju mladih na hrvatskom trzistu rada".

"Dosadasnji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj jos uvijek na djelu socijalna reprodukcija, odnosno znacajna povezanost stupnja obrazovanja i zanimanja roditelja sa stupnjem obrazovanja potomaka. Hoce li ti trendovi biti preokrenuti, ne ovisi samo o roditeljskoj generaciji koja u ovome trenutku cini donositelje odluka, vec i o odlucnosti mlade generacije da napravi kvalitativan skok", zakljucuje Potocnik.

Detaljan pregled nezaposlenosti i placa u svim opcinama i gradovima mozete pogledati ovdje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo