Vinka Ilak, savjetnica Uprave u FINA-i, za N1 je komentirala ovrhe koje su krenule u ponedjeljak, objašnjavajući kako je moratorij pomogao dužnicima.
"Na dva načina. Kao prvo, sve ovrhe koje su sada trenutno kod javnih bilježnika nisu došle u FINA-u i neće ni doći do kraja godine. Dolazit će u tri navrata što će zasigurno olakšati dužnicima. Za vrijeme zastoja nije tekla ni zatezna kamata što znači da samo onaj dug s kojim se zastalo i kod bilježnika i sve ovrhe koje su na FINA-i nije narastao niti lipe", pojašnjava.
S druge strane, ističe, nije pomogao vjerovnicima. "Neki vjerovnici nisu mogli namiriti svoje potraživanje. Moguće da su neki zbog toga i sami postali dužnici", istaknula je Ilak.
'Nadamo se da neće porasti broj blokiranih'
Nada se kako val ovrha neće dovesti i do velikog porasta blokiranih.
"FINA je nastavila s provedbom ovrhe. Prvo su započete provedbe ovrhe po onim predmetima s kojima se zastalo 18. travnja, obrada je još uvijek u tijeku, sve se odvija u kontroliranim uvjetima. Pokazalo se da građani imaju dosta novaca na računu te se nadamo da neće doći do porasta broja blokiranih", kazala je Ilak.
Ipak, ističe kako FINA nema uvid u stanje na računima građana.
"Vidimo koliko su imali novca kada banka dojavi da je prenijela određeni iznos novca koji je naloženo da prenese radi namirenja duga. Nakon što budemo imali izvješća do kraja tjedna, imat ćemo i pokazatelje koliko je ukupno naplaćeno. Taj iznos koji je povećan i povećana razina naplata koje imamo ovih dana prije svega je rezultat toga što šest mjeseci nije bilo naplate. Bilo je logično za očekivati da će ovo biti rekordni brojevi i naloga za naplatu i preneseni iznosi", pojašnjava.
'Naša naknada ne pokrije ni nužne troškove'
Pojasnila je i koliko iznose naknade FINA-e u ovim postupcima. "Ako je dug do 200 kuna, naknada je 50 kuna. Ako je dug između 200 i 1000 kuna, naknada je 70 kuna, ako je između 1000 i 5000 kuna, naknada je 150 kuna. Kod naknade koju naplaćuje FINA, dio naknade odlazi bankama, i naknada FINA-a je jednokratna i ne može rasti", kazala je i dodala da male naknade ne pokriju ni sve nužne troškove.
llak se osvrnula i na posrednike u postupcima te dodala da bi digitalizacija bila dobar korak. "Dakako da treba razmisliti o optimizaciji cijelog procesa. Treba vidjeti koje su radnje u postupku nužne i koje pridonose ostvarenju prava te razmotriti može li se to napraviti ekonomičnije. Mi smo zainteresirani za digitalizaciju ovrha koje su kod javnih bilježnika", rekla je i pojasnila da bi tada bili manji troškovi.
Na pitanje je li pravedno da se najprije namiruju kamate pa tek onda glavnica, Ilak navodi kako joj se čini da je to neka "fama koja je ostala od ranijih godina". "Trenutačno zatezna kamata iznosi 5,98 posto godišnje".
'Praćenje vlastitog duga prvi je korak ka rješenju problema'
Ovršni postupci odvijat će se u tri vala, a Ilak smatra kako to daje mogućnost vjerovnicima i dužnicima za dogovor.
"To će sigurno olakšati proces jer neće sve u FINA-u doći odjednom tako da će se taj broj ovrha razliti kroz naredna razdoblja. Možda je i najvažnije to što ostaje prostor dužniku i vjerovniku da se dogovore oko naplate kako bi izbjegli provedbu ovrhe."
Dodala je i da se dužnici mogu informirati putem e-Građana pri čemu mogu vidjeti cijelu specifikaciju naplata.
"Informiranje i praćenje vlastitog duga je prvi korak ka rješenju problema", zaključila je Ilak.
