Demografski podaci poput ukupnog broja stanovnika, broja rođenih i umrlih, sklopljenih brakova i razvoda te odseljenoga i doseljenog stanovništva uvijek pobuđuju poseban interes javnosti, kažu u Državnom zavodu za statistiku (DZS) gdje su objavili i analizu demografskih trendova u Hrvatskoj posljednjih godina.
Ono najvažnije u toj analizi jest vidljiv trend padanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008. godinu, kada je prema procjeni stanovništva potkraj godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, do kraja 2017. taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika.
Najveća stopa nataliteta u Međimurskoj županiji
Statistički podaci također pokazuju da se sve manje stanovnika odlučuje imati djecu. Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. godini. U 2017. godini živorođeno je 36,6 tisuća djece. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju.
U prethodnoj 2016. najveću stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), dok su najnižu imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9). Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije iskazuju podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina.
izvor: DZS
U siječnju 2017. rekordan broj umrlih
Od 1998. godine naovamo najveći broj umrlih zabilježen je u 2015. godini, dok je prema posljednjim podacima u 2017. umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji broji najviše umrlih jest siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od šest tisuća.
Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6).
Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika RH smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.
izvor: DZS
Hrvati sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu
U 2017. godini brak je sklopilo 20.310 parova, od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4 posto građanskih. Najpopularniji mjesec za zasnivanje bračne zajednice u 2017. bio je rujan.
Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utječu brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem. Također, određeni dio mladih živi u izvanbračnim zajednicama. Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.
Sve više razvoda, brak prosječno traje 14,7 godina
U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11 posto u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od pet tisuća brakova u 2008. godini, dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014. godini, prvi put formalno okončano više od šest tisuća, a dvije godine poslije više od sedam tisuća brakova.
Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.
Raste broj doseljenoga i odseljenog stanovništva
Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama - navodi se u analizi DZS-a. Od 2011. godine kada je promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija, bilježi se porast i broja doseljenoga i odseljenog stanovništva. Pritom se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva RH provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od ulaska RH u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 tisuća, koliko je zabilježeno 2017. godine.
No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013. godine, povećan rast bilježi se od ulaska RH u EU. Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a. Tako se u 2014. bilježi 20,9 tisuća odseljenih, što je više za 36,7 posto nego u 2013. godini.
izvor: DZS
Lani odselilo iz Hrvatske 47,4 tisuće ljudi
Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva RH, njih 47,4 tisuće. U navedenom razdoblju najviše se stanovnika RH odselilo u Njemačku, a tako je ostalo i tijekom 2017. godine.
U 2016. godini najveću stopu emigracije (odseljeni na 1000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).