Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg stigao je u Zagreb gdje se susreo s premijerom Andrejem Plenkovićem s kojim su bili i ministar obrane Damir Krstičević, veleposlanik pri NATO-u Mario Nobilo i voditelj Izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman, javlja Vlada.
"Hrvatska je već devet godina pouzdan partner NATO-a, naši su vojnici na Kosovu i u Afganistanu, a bili su u Poljskoj i Litvi. Kad je riječ o izdvajanju za obranu i dijeljenju troškova unutar Saveza, podignuta su izdvanja", rekao je Plenković nakon sastanka i podsjetio da je Hrvatska povećala izdvajanja za vojni savez, javlja N1.
Nabavka borbenih zrakoplova
Kazao je i kako je Hrvatska ojačala svoju vojsku nedavnom nabavkom višenamjenskih borbenih zrakoplova. "Razgovaralo se o nizu pitanja između RH i NATO-a, ali i o odnosima na jugoistoku Europe, oko svih država našeg susjedstva. Važno je da zajednički analiziramo procese u našem susjedstvu; u Makedoniji te odnose Kosova i Srbije, ali i jučerašnje opće izbore u BiH", rekao je Plenković.
Ponovio je kako smatra da izbor Željka Komšića za novog člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda nije dobar jer, kako je rekao, nije dobro da unutar Federacije jedan narod izabere predstavnika drugog naroda. "Komšić je izabran vrlo uvjerljivo glasovima bošnjačkog naroda", rekao je.
NATO želi 2 posto BDP-a za obranu
Stoltenberg je istaknuo da mu je drago što u Hrvatskoj boravi na Dan neovisnosti. Istaknuo je važnost doprinosa RH unutar NATO-a.
"Važan je doprinos vaših trupa na Kosovu i u Afganistanu, a veselimo se i vašim vojnicima koji će ovaj mjesec sudjelovati na vježbama, ali i spremnost da nakon godina rezova svi u Savezu shvaćaju važnost većeg izdvajanja za NATO. Drago mi je čuti da će ta izdvanja uskoro iznositi dva posto BDP-a", rekao je je Stoltenberg. Nakon susreta s premijerom glavni tajnik NATO-a susrest će se i s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, a predviđeno je i zajedničko obraćanje medijima.
Stoltenberg je komentirao izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera koji je upozorio na rizik od izbijanja rata na Balkanu ako Europska unija dopusti da se ugase nade u pristupanje zemalja iz te regije Uniji. "Opasno je predviđati budućnost, ali važno je biti spreman u slučaju nesigurnosti", rekao je Stoltenberg. "Ulažemo u spremnost svih naših saveznika. Zato NATO ima veliku ulogu", kazao je, javlja Dnevnik.hr.
Komentirao i ruske kibernetičke napade
Nekoliko zapadnih zemalja optužilo je prošlog tjedna Rusiju da je odgovorna za niz kibernetičkih napada svjetskih razmjera, među njima i na pokušaj hakiranja OPCW-a. "Vidimo kako Rusija koristi hibridne taktike, uključujući one kibernetičke, kako bi se miješala u demokratske procese u nizu zemalja, uključujući članice NATO saveza, te kako bi napadala međunarodne institucije", istaknuo je Stoltenberg u Zagrebu.
"Primjer prošlog tjedna je ozbiljan jer je dio obrasca. Ranije smo vidjeli slične napade Rusa". Stoltenberg je naglasio da je NATO u odgovoru na sve prodorniju Rusiju intenzivirao obavještajnu suradnju i snažnije ulaže u kibernetičku spremnost u sklopu najveće adaptacije saveza nakon Drugog svjetskog rata, a u čemu sudjeluje i Hrvatska.
Komentirao Komšićevu najavu tužbe
Hrvatska ne krši međunarodno pravo kada je riječ o morskoj granici s Bosnom i Hercegovinom, odgovorio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković novoizabranom hrvatskom predstavniku u Predsjedništvu BiH Željku Komšiću koji je najavio mogućnost tužbe. "Hrvatska uopće ne krši međunarodno pravo kad je riječ o granici između dviju zemalja", rekao je u ponedjeljak Plenković na zajedničkoj konferenciji za medije s Jensom Stoltenbergom, glavnim tajnikom NATO saveza koji je u posjetu Hrvatskoj.
"Hrvatska je prošle godine, kad se unutar Europske unije odlučivalo o konačnoj odluci o sufinanciranju tog projekta s 357 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskog proračuna, vrlo temeljito i detaljno pojasnila službama Europske komisije cijeli meritum", kazao je hrvatski premijer, naglasivši kako još nije imao vremena detaljnije proučiti Komšićevu izjavu.
Komšić, koji je na izborima u nedjelju postao hrvatski predstavnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, rekao je u izjavi za Hrvatsku radioteleviziju objavljenoj u ponedjeljak da BiH ima "pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer ste dva puta kao država prekršili međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice".
"To je povezano s Pelješkim mostom jer se koristi kao adut. Ne želite utvrditi morsku granicu", zaključio je Komšić i dodao kako Zagreb ne želi ni poštovati sporazum između tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjedavajućeg Predsjedništva Alije Izetbegovića iz 1999. jer bi onda most išao preko bosansko-hercegovačkog dijela mora.
Plenković je podsjetio je da nijedna strana nije nikad dovela u pitanje provedbu sporazuma između Tuđmana i Izetbegovića, te da je most koji se gradi visine 55 metara i širine između stupova od 200 metara, što omogućuje prolazak svih vrsti plovila bez problema.
