Donedavni hrvatski ministar pravosuđa i novi pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ivan Šimonović uvjeren je kako svome nasljedniku ostavlja uhodano ministarstvo koje će moći odraditi sve potrebne reforme za ulazak u EU. Kaže da mu je otvaranjem Poglavlja 23. pao kamen sa srca, ali da će trebati puno napraviti da se ono zatvori.
U intervjuu za madeIN, Šimonović je priznao da je djelomično zadovoljan s onim što je uspio učiniti i da se nadao da će ostati do uspješnog završetka pregovora s EU.
Na pitanje na što je posebno ponosan, odgovara: "U pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala 2009. godine osuđeno je 138 posto više osoba nego 2008. godine. Uz to, u posljednjih godinu dana bez oklijevanja se procesuira i za korupciju na najvišoj razini. Reformski paket osigurao je neovisnost sudova. Sucem se postaje i u sudstvu se napreduje prema objektivnim i transparentnim kriterijima.
Ono što je želio učiniti, a nije uspio je raspisivanje natječaja i primanje u službu 30-ak darovitih, mladih ljudi koji bi za nekoliko godina mogli biti okosnica budućeg europskog Ministarstva pravosuđa.
Šimonović smatra da se još nisu ispunili uvjeti za povlačenje tužbe protiv SRJ zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde.
"Svakom novom osudom za ratne zločine počinjene protiv hrvatskih žrtava, svakim napretkom u ustanovljavanju sudbine nestalih osoba te svakim povratom tijekom rata odnesenih kulturnih dobara iz Hrvatske, slabe razlozi za nastavak vođenja postupka. Uz to, vrlo je važno da se aktualna srpska politika jasno odredi o odgovornosti za počinjene zločine, te da u tom smislu nedvosmisleno osudi Miloševićev režim. Da li i kada će se steći uvjeti da Hrvatska odustane od postupka, odlučit će hrvatska Vlada", kaže pravni stručnjak koji je zajedno s predsjednikom Josipovićem zastupao Hrvatsku pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Šimonović je progovorio i o suradnji s nekim hrvatskim političarima i o svom bivšem šefu Ivi Sanaderu.
"Imao je prednosti i mane. Bio je bistar, uljuđen i europski orijentiran, ali je sebe i vlastite interese stavljao u središte odlučivanja", opisao je Šimonović bivšeg premijera tvrdeći da ga pri radu nikada nije izravno kočio.
Objašnjava da je do hapšenja došlo nakon njegova odlaska jer je tek tada sazrela politička volja i društvena atmosfera, te da je premijerka Kosor izričito poticala borbu protiv korupcije, bez obzira o kome se radilo.
Ivan Šimonović je otkrio i da je Franjo Tuđman od njega tražio da se učlani u HDZ, ali da ga je odbio.
"Nije ga bilo lako odbiti. Malo je na mene i vikao, ali to nije imalo nikakvih posljedica za moju kasniju karijeru", prisjetio se Šimonović.
"Nisam spadao u krug s kojim bi Tuđman provodio slobodno vrijeme i kartao ili igrao tenis, ali redovito je želio čuti moje mišljenje o osjetljivim pravno-političkim pitanjima. Točno je da nije volio čuti mišljenje suprotno njegovom, ali ga je bio spreman ozbiljno saslušati", dodao je Šimonović.
Prethodni članci:
arti-201007050362006 arti-201007010619006
