Bliži se još jedan Međunarodni dan zimskog bicikliranja na posao. Podsjetimo, održava se već šest godina drugog petka u veljači, a inicijativa je pokrenuta u Kanadi kao prijateljsko natjecanje među gradovima i zemljama svijeta.
Zagreb je dosad pobijedio tri godine zaredom zbog brojnosti onih koji su se obvezali da će barem taj dan koristiti bicikl na putu do posla, a prošle je godine vodstvo preuzeo Novi Sad.
Iako u Sindikatu biciklista smatraju da hrvatskim građankama i
građanima nije potreban poseban dan da sjednu na bicikl na putu
do posla i u zimskim mjesecima, ipak ih pozivaju da se
registriraju na www.winterbiketoworkday.org
i pokažu da je zaista veliki broj onih koji
bicikliraju neovisno o vremenskim uvjetima.
No nije naodmet spomenuti nekoliko korisnih savjeta s obzirom na
to da smo usred zime: “Dani su još uvijek kratki pa
podsjećamo na zakonsku obvezu nošenja svjetala na biciklu, radi
vlastite sigurnosti. Na biciklu je i jako bitno biti uočljiv
drugim sudionicima u prometu, pogotovo vozačima automobila.
Potrebno je i slojevito se obući, no ne predebelo jer se na
biciklu vrlo brzo zagrijemo''.
Ove će godine vrijeme biti izuzetno povoljno pa se zaista teško
možete 'vaditi' na minuse, a u petak ujutro Sindikat biciklista
dijelit će na tajnoj lokaciji u gradu biciklistički doručak kao
poticaj i zahvalu onima koji automobile ostavljaju kod kuće i
time smanjuju nesnosne gužve u prometu i zagađenje zraka.
Uostalom, prednosti bicikliranja su mnogobrojne: štedimo novac,
ne gubimo vrijeme u gužvama i tražeći parking, razbudimo se i
efikasniji smo na poslu, a zbog fizičke aktivnosti manje je i
bolovanja zbog čega je bicikliranje povoljno za zaposlenike, ali
i za njihove poslodavce što su neki i prepoznali pa nagrađuju
svoje radnike i radnice.
U nekim svjetskim i europskim gradovima, naime, poslodavci
zaposlene potiču na vožnju biciklom tako da im nude razne
poticaje nerijetko i novčane, kao što smo već pisali. “Nadamo se
da će i kod nas sve više poslodavaca prepoznati ove prednosti i
da će početi poticati ovo društveno i okolišno odgovorno
ponašanje”, nadaju se u Sinidkatu biciklista.
Međutim, jedan od ključnih preduvjeta za to je i da se
biciklistički promet može odvijati sigurno i smisleno. Drugim
riječima, potrebna je primarna biciklistička mreža, odnosno
biciklističke magistrale sa što manje prekida, koje povezuju
istok i zapad te sjever i jug grada na nekoliko horizontala i
vertikala.
Takvu je infrastrukturu potrebno i uplanirati u postojeći
prostorno-prometni sustav, i to ne tako da se oduzima prostor
pješacima dok se gotovo isključivo radi na očuvanju komfora
automobilskog prometa, a na što već niz godina upozoravaju i
prometna struka i bicklisti.
Nekim pomacima unatoč, kao i sve većem broju onih koji koriste prometalo na dva kotača, na biciklistički promet se u Hrvatskoj ipak još uvijek gleda kao na smetnju, a kad do zahvata i dođe često su stihijski i kontraproduktivni zahvati.
Biciklistička signalizacija je najčešće nedosljedna, staze su
besmisleno prekinute ili neiscrtane, na svakom drugom križanju
trebalo bi silaziti s bicikla, rubnjaci su previsoki, rupa ima
napretek ... sve to su samo neki od problema na koje
biciklisti i bicklistkinje nailaze svaki dan. A osim njih s
brojnim arhitektonskim barijerama prilikom svakodnevnog kretanja
gradom susreću se i osobe s invaliditetom te roditelji s dječjim
kolicima.
Doduše, rijetki će prijaviti problem, a trebali bi, napominje za
Vijesti.hr Bernardica Stipić iz Sindikata
biciklista, koji je prije nekoliko godina uz financijsku potporu
zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s
invaliditetom pokrenuo projekt
'Grad bez prepreka', a od lani ga samostalno provode.
''Ne možemo očekivati da će nadležne službe znati za svaki
problem u prometnoj infrastrukturi, ali zato ih građani i
građanke mogu obavijestiti direktno ili prijaviti problem
putem naše aplikacije kako bi ga se počelo rješavati. To je i
cilj ovog projekta - potaknuti građane i građanke da sami aktivno
sudjeluju i naprave nešto za svoj kvart, put do škole, posla i
slično kako bi im kretanje gradom bilo ugodnije'', istaknula je.
''Ideja je nastala prije nekoliko godina, a potječe od jednog
našeg člana. U početku se sastojala od aplikacije u kojoj su
građani opisivali problem na određenoj lokaciji, a dodatno je
nadograđena interaktivnom kartom gdje građani mogu točno locirati
gdje su uočili neki problem i označiti ga na karti.
Aplikacija se nalazi na internetskoj stranici Sindikata
biciklista i vrlo je jednostavna - ispunite osnovne podatke o
problemu (kratak opis i lokacija, eventualno možete priložiti
fotografiju), a onda se naši volonteri pobrinu da ta prijava
stigne do nadležnog tijela'', objasnila je Stipić.
''Za prijavljene probleme ne dobijemo uvijek odgovor od Grada,
ali to ne znači da neke prijave nisu riješene. Primjerice, ako
građani opetovano ukazuju na neki problem, onda ponavljamo
prijave. Suradnja uviBicikl je ekološki najprihvatljiviji
oblik transportajek može biti bolja. Osim što probleme
prijavljujemo nadležnim službama Grada Zagreba također ukazujemo
na probleme i mjesnim odborima kako bi oni osigurali financijska
sredstva u sklopu malih komunalnih akcija'', napomenula je.
Zahvaljujući takvom pristupu, primjerice, prije nekoliko mjeseci
postavljene su kanalice u pothodnicima Trnsko i Savski gaj,
istaknula je Stipić: ''Biciklisti i roditelji s dječjim kolicima
sada se lakše kreću stepenicama, ne moraju nositi bicikle ili
kolica. Takve kanalice postoje već duže vremena na Mostu Slobode
i Mostu mladosti, a voljeli bismo ih vidjeti i na drugim mjestima
gdje su stepenice''.
Pritom je važno reći da osim što aplikacijom rade na poboljšanju
participacije građana i građanki Zagreba u poboljšanju gradske
prometne (biciklističke) infrastrukture, njome nastoje postići i
njihovu bolju edukaciju na području urbane, prometne i komunalne
infrastrukture.
A s obzirom na to da je bicikl ne samo ekološki najprihvatljiviji
oblik transporta, nego donosi i niz drugih benefita, nije zgorega
još jednom podsjetiti da je za društvo i državu izuzetno važno
dugoročno ulaganje u održive oblike kretanja, pogotovo u
biciklističku infrastrukturu.
Između ostalog, doprinosi smanjenju tzv. eksternih troškova kroz manje prometne gužve, kao i smanjenju emisija štetnih plinova te manjim troškovima zdravstva, a smanjenje stupnja motorizacije dovodi do ekonomskih benefita. Samo neki od njih su porast cijena nekretnina te porast prometa u lokalima u pješačkim i biciklističkim zonama dok je s druge strane održavanje infrastrukture za automobile znatno skuplje od održavanja pa čak i izgradnje infrastrukture za bicikle.
