Kad je u pitanju konzumiranje ileganih droga među mladima, Hrvatska je danas iznad europskog prosjeka. Točnije, svaki peti učenik u dobi od 15 godina barem jednom je probao marihuanu, a svaki drugi smatra da je bez problema može nabaviti.
Broj osoba u tretmanu istodobno pada, što znači da je u populaciji sve više ovisnika koji prolaze ispod radara i kreću se među nama, glumeći normalan život i noseći rizik da se i sami nađu na popisu umrlih od predoziranja ili onih koji svoj život i ponašanje više ne mogu kontrolirati.
Procjenjuje se da građani Europske unije svake godine na droge troše oko 30 milijardi eura. Cijena ovisnosti o drogama koju plaćaju i oni i društvo vrlo je visoka, a upotreba droga i dalje je ozbiljna prijetnja našem društvu i jedan od vodećih javnozdravstvenih problema.
Da bi stala na kraj negativnim trendovima, aktualna zdravstvena administracija upravo donosi novu nacionalnu strategiju za borbu protiv svih oblika ovisnosti do 2030. godine, među njima i ovisnosti o drogama, a ciljevi su smanjiti udio mladih koji su probali drogu s postojećih 21 posto na 16 posto, prosječnu dob prve konzumacije droge povećati sa sadašnjih 16 godina na 20 godina, dob prvog ulaska u tretman liječenja spustiti s 38 na 30 godina, a broj smrti povezanih s konzumacijom droga sa 99 na 80 godišnje.
Legalizacija marihuane
"Danas nam prevencija nije dobra, imamo programe koji nisu dovoljno kvalitetni, a jako puno vremena prođe od prvog uzimanja droge dok osoba ne dođe u neki tretman. Službe za prevenciju ovisnosti rasprostranjene su po cijeloj zemlji, iskoristit ćemo ih za sve ovisnosti, i maksimalno ih razvijati", najavljuje Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) zadužen za borbu s problemima ovisnosti.
Ponuda i potražnja idu ruku pod ruku, pa tako veća količina dostupnih droga rezultira i sve većim brojem konzumenata. Enormno povećanje proizvodnje droga u zadnjih je pet godina postalo globalni problem, a krijumčarske se organizacije jako dobro dopunjuju u opskrbi tržišta različitim ilegalnim supstancama.
Rast ponude i potražnje za drogama počeo je, tvrdi, pričom oko legalizacije marihuane. "Čitava ta priča oko droga se na neki način banalizira. Tako se događa da imamo sve veću potražnju kanabisa, a uz tradicionalna mjesta proizvodnje, Albaniju i Maroko, sada imate i Španjolsku, Nizozemci su počeli s indoor uzgojem, a paralelno imate sintetski kanabis… U desetak godina dogodio se bum na tržištu, osim tradicionalnih droga pojavile su se nove psihoaktivne tvari, sve skupa dobilo je ubrzanje, a paralelno s tim raste i potražnja", objašnjava Petković.
"Govorili su ‘ajmo marihuani dati šansu, a sad kad je došlo do kraja, pitamo se tko je kriv. To je dokaz onog našeg laganog licemjerstva. Svi šute, svima je smiješno, dok se njima to ne dogodi. Kad im se dogodi onda zovu, traže pomoć, i onda bi svi htjeli odmah, nitko ne bi htio čekati i imati razumijevanja za druge. Ovisnost je teška bolest i ozbiljan problem, a tek kad imate tako nešto pored sebe, onda shvatite o čemu se radi. Tu nema čarobnog štapića. To nije tlak pa ćete dobiti tabletu i kontrolirati ga", dodao je.
Kvaliteta života
Najteže je, kaže Petković, doći upravo do ovisnika o marihuani i drugim psihoaktivnim drogama, jer njima nije u interesu potražiti pomoć. Klasični opijatski ovisnik kad dođe u tretman dobije supstitutsku terapiju, i time je motiviran da se javi, dok ovisnici o drugim drogama nemaju takav motiv.
Tu su i ovisnici o kombinaciji tableta i alkohola, oni koji imaju problem s lijekovima, kockanjem, igricama, društvenim mrežama…. Sve te ovisnosti namjerava se "napasti" novom strategijom.
Skeptičan je prema takvom pristupu psihijatar i stručnjak za liječenje ovisnosti o drogama, dr. Slavko Sakoman. Ne trebaju nam, kaže, nove strategije, nego novi ljudi koji će donijeti pomake i rezultate. Oni danas izostaju, upozorava.
"Nema novih strategija, strategija je uvijek ista: treba smanjivati potražnju i interes ljudi da se drogiraju, i to tako da se kod mladih stvori negativan stav prema uzimanju droga, da se roditelje educira kako će kontrolirati tinejdžere kad izlaze, i nadzirati njihovo ponašanje", rekao je.
"S druge strane, tu je pitanje kvalitete života ljudi koja bitno utječe na regulaciju mentalnog stanja uzimanjem psihoaktivnih lijekova ili droga. Kvaliteta života je u Hrvatskoj takve prirode, da bi neki zbog vlastite frustracije ili bilo kojeg drugog razloga vraga pojeli samo da im u glavi bude bolje", ističe Sakoman.
'Totalni neuspjeh'
On je krajnje nezadovoljan aktualnim pokazateljima, jer je potrošnja droga porasla za pet do šest puta, a pada broj ljudi u sustavu za tretman. "Godinama se nije napravilo ništa, pandemija i potres su više isprike, javnozdravstvene politike bitne za zaštitu zdravlja pokazale su se potpuno neučinkovitima. Kod nas se ne čini ništa protiv pušenja, a imamo najvišu stopu smrtnosti od karcinoma pluća", upozorava.
Od 2015. godine do danas dogodio se enormni porast potrošnje droga pa je tako potrošnja amfetamina skočila za 10 puta, kokaina za 550 posto, kanabisa za 400 posto, ecstasyja za 300 posto.
"To ukazuje na totalan neuspjeh ove grupacije ljudi, od PNUSKOK-a, HZJZ-a, do MUP-a. Da su radili kako treba nastavio bi se trend od 2009., kad je Hrvatska bila u dobroj poziciji, znatno ispod potrošnje droga od europskog prosjeka. Kako sad očekivati da će ti isti ljudi s novom nacionalnom strategijom nešto napraviti?", pita se Sakoman.
Političkim odlukama potjerali su, kaže njega i bivšeg šefa Uskoka, Marija Bertinu, "osovinu koja je bila najbitnija za sprečavanje eksplozivnog širenja prodaje droge po ulicama gradova".
Nekad je represivni aparat funkcionirao savršeno, a više stotina maloljetnika otkrivalo se kroz rad policije na uličnoj razini. "Vođenje tih službi danas nitko ne koordinira, nema kontrole ni dostave podataka, ažuriranje, brzina i obrada podataka iz sustava za tretman u bitnoj su mjeri pogoršani", tvrdi Sakoman.
Osim eksplozivnog povećanja ponude i dostupnosti droga, Hrvatskoj se, dodaje, dogodila i aktualizacija javnog stava da je uzimanje droga prihvatljivo.
"Danas imamo situaciju da je šmrkanje kokaina nešto o čemu se političari šale. Znam političare visoke razine koji šmrču kokain, političarke koje to rade… Danas nisi faca ako nakon cuge poslovnom partneru ne ponudiš lajnu, a ljudi vole osjetiti euforiju, zadovoljstvo i sve ono što kao lažnu sliku života daju droge. Sedam, osam milijardi kuna se preko droga izbije iz džepova hrvatskih obitelji, a da ne kažem koliko milijardi preko prodaje cigareta i kocke", rekao je.
"Ja to zovem ko-ko-ko: korupcija, kocka, kokain, milijarde kuna izbace se iz naših džepova, a istodobno imamo oglašavanje kockarnica od jutra do sutra na javnoj televiziji. U Norveškoj su tri casina, a mi ih imamo više nego čitava Skandinavija. A to su mjesta pranja novca stečenog na nelegalan način", navodi Sakoman.
Puno je, kaže, obitelji i mladih konzumenata droga zadnjih tjedana "banulo" u njegov ured tražeći pomoć. Na pitanje koliko lako dođu do droge svi mu odgovaraju "za par minuta".
