Na pitanje kako to da sada imamo više ljudi u bolnicama u usporedbi s brojem novozaraženima, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić kazala je kako tu ima više stvari koje bi trebalo uzeti u obzir.
"Aktivni slučajevi su oni koji su se zarazili ili koji su došli u bolnicu pa se zarazili prije nekoliko tjedana. Puno je teža slika bila i puno je više ljudi završavalo s upalama pluća, a u zadnje vrijeme se u povećanom postotku u ovom valu pojavljuje i tromboza pluća. Klinički tijek traje dulje i ljudi dulje leže u bolnici. Nema onih koji leže manje od tjedan dana, pa do više tjedana, ako se radi o osobama s drugim komplikacijama. Ono što može utjecati jest zimsko razdoblje gdje ljudi borave u zatvorenim prostorima te oboljeli dobivaju veću količinu virusa, što može često izazvati i teži oblik bolesti. Na razini genskih karakteristika nije utvrđeno da su bili sojevi ili varijante koje bi izazvali teže oblike bolesti. Još jedna važna stvar koja se ubraja u hospitalizaciju su posljedice nakon COVID-a. Osnivaju se post-covid ambulante. Te stvari ćemo trebati pratiti i neki od pacijenata će zahtijevati dugotrajno liječenje", rekla je Markotić.
Dječak je prebačen na Zaraznu jer je tamo imao najveće šanse za preživljavanje
Stožeru je postavljeno pitanje i o dječaku (11) koji je preminuo u Zagrebu, te zašto je prebačen iz Klaićeve na Zaraznu.
Ministar zdravstva Vili Beroš pojasnio je da se od početka kod dječaka nije sumnjalo na COVID-19, ali od trenutka kad je došao pozitivni nalaz, Klinika za infektivne bolesti odabrana je kao ustanova gdje su najveće šanse za liječenje infektivne bolesti.
"U Klinici su već liječeni takvi bolesnici pa postoje veća iskustva u liječenju takvih bolesnika s tim upalnim sindromom pa je bilo logično da se dijete premjesti u Kliniku”, kazala je Markotić i dodala kako je dosad u Zaraznoj liječeno 17 osoba s takvim upalnim procesima kakve je imao i preminuli dječak.
Savjeti za zabrinute roditelje
Na pitanje što bi preporučili zabrinutim roditeljima Beroš je kazao: 'opisana pojava je multitsistemski inflamatorni sindrom kod djece, a taj proces nikad ne ide bez popratnih simptoma – temperature, glavobolja, bolovi u želucu, povraćanje, proljev. Malo je vjerojatno da će netko u nekoliko sati ući u takav poremećaj. On je moguć nakon asimptomatske bolesti, ali proces uvijek ima simptome i to je signal roditeljima da razmisle o stanju svog djeteta'.
"Bitno je da zdravstveni djelatnici razmišljaju o ovom sindromu i da se obave testiranja. Nema potrebe da se od svake temperature radi panika, ali roditelji trebaju pratiti stanje simptoma te potom otići do infektologa i pedijatra ili prvog liječnika", rekla je Markotić, a Beroš je zahvalio djelatnicima Zarazne koji su nakon ljeta ukazali na moguću pojavu teških posljedica nakon Covida-19.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
