Većina zemalja Europske unije bilježi zastoje u isporuci Pfizerova/BioNTechova cjepiva, a i isporuka tzv. oksfordskog cjepiva koje proizvodi AstraZeneca bit će, po svemu sudeći, za čak 60 posto manja od dogovorene. Umjesto dogovorenih 80 milijuna doza cjepiva iz AstraZenece, u prvom kvartalu bi u zemlje EU-a trebao biti isporučen tek 31 milijun doza.
A upravo je to cjepivo trebalo biti ključno u zaustavljanju epidemije COVID-19 u Europi s obzirom na to da je jeftinije, ai jednostavnije za pohranu od Pfizer/BioNTechovog i Moderninog cjepiva.
'U Hrvatskoj bi se trebalo cijepiti bar tri milijuna ljudi'
Hrvatska je, primjerice, od AstraZenece naručila 2,7 milijuna doza, gotovo triput više od doza naručenih od Pfizera/BioNTecha, čija je isporuka trenutačno i u Hrvatskoj smanjena za oko 30 posto, a neke europske zemlje spominju čak i upola manji broj isporučenih doza od dogovorenih. Iako je plan cijepljenja prema kojem bi Hrvatska do svibnja trebala procijepiti 70 posto populacije već u startu zvučao ambiciozno, sada je već prilično izvjesno da Hrvatska zbog nedostatka cjepiva taj cilj neće postići u tako kratkom roku, piše Novi list.
Prof. dr. Zlatko Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci smatra da Hrvatska sa sadašnjom dinamiko cijepljenja neće do ljeta dostići ni 50 posto procijepljenosti populacije.
"Ako nam je za kolektivni imunitet potrebno 70 posto zaštićenosti, no to znači da bi trebalo cijepiti preko 70 posto populacije da to postignemo jer, kao što znamo, oko pet posto slučaja je nereaktivnih, a s AstraZenecom je to i više, što znači da treba procijepiti preko 80 posto ljudi da bi se postigao kolektivni imunitet od 70 posto. Također znamo da preko 10 posto ljudi koji prebole COVID-19 ne razviju kvalitetnu imunost i po toj logici se mogu ponovo zaraziti novim virusom, što je također jedan rizik. Kad računate da u Hrvatskoj živi četiri milijuna ljudi, a 70 posto je oko 2,8 milijuna ljudi, trebalo bi cijepiti oko tri milijuna ljudi da postignemo kolektivnu imunost na razini Hrvatske", kazao je Trobonjača za Novi list.
Slaba procijepljenost može ugroziti turističku sezonu
On ističe da slaba procijepljenost otvara mogućnost ponovnom rasplamsavanju epidemije najesen, a napominje da je zbog toga ugrožena i turistička sezona.
"Ako epidemiju ne budemo imali pod kontrolom na ljeto, onda je jasno da mi nećemo biti tržište na koje će druge zemlje dozvoljavati da njihovi turisti idu, što može predstavljati velik problem. Ako ne budemo imali donekle kvalitetan imunitet i oko 40 do 50 posto populacije ne bude imuno, najesen možemo ponovo očekivati rasplamsavanje epidemije. Možda ne u ovom opsegu kakva je bila ove jeseni, ali manja epidemija mogla bi se rasplamsati", smatra Trobonjača dodajući da bi se to moglo spriječiti dinamikom cijepljenja od barem 10.000 cijepljenih dnevno.
Želimo li do početka srpnja imati 50 posto imunosti populacije, trebalo bi biti imuno preko dva milijuna ljudi.
"S ovom dinamikom cijepljenja koju sad imamo jasno je da će to biti nemoguće. Pretpostavljamo i da bi i cjepivo Johnson&Johnson moglo biti odobreno u veljači, a to je jedino cjepivo koje se aplicira u samo jednoj dozi. No sva ostala cjepiva dolaze u dvjema dozama što znači da nama za procjepljivanje dva milijuna ljudi treba isporučiti četiri milijuna doza cjepiva. To je do ljeta nemoguće i moramo odmah reći da se to sigurno neće dogoditi", poručuje Trobonjača.
'Bojim se da će sve ovo trajati nekoliko godina'
Osvrnuo se i na glasine da je AstraZeneca zapravo prodala doze trećim zemljama kažnjavajući time EU koja još nije odobrila njihovo cjepivo.
"I naš je premijer neki dan spominjao otimanje cjepiva i vjerojatno se događa da bogate zemlje dolaze kod farmaceutskih kompanija i nude više novca za istu količinu cjepiva. Ja ne znam kakvi su to ugovori koje smo mi potpisali i smiju li to kompanije raditi, no meni se čini da ne smiju. Ako već imate potpisan predugovor za određenu količinu cjepiva, nisam siguran da se to cjepivo može preusmjeriti drugim zemljama koje više plate, no čini mi se da se to događa, što je jako loše za nas", kazao je Trobonjača za Novi list.
A što epidemija duže traje, veća je i mogućnost pojave mutiranih sojeva virusa, upozorava.
"Hoće li se pojaviti neka imunoevazivna mutanta, tj. koja izbjegava imunost – sigurno da hoće ako epidemija bude trajala dvije ili tri godine. To znači da će se svi oni koji su virus preboljeli prethodno ili koji su cijepljeni morati ponovo cijepiti, a to je jedna dodatna komplikacija koja bi se trajanjem epidemije mogla pojaviti. Ja se bojim da će cijeli ovaj problem s koronavirusnom infekcijom trajati nekoliko godina. Ako se mutanta brže širi, logično je da će upravo ta varijanta prerasti sve druge verzije virusa, a ova će preuzeti dominaciju", istaknuo je Trobonjača.
'U ovom slučaju, voda ide na mlin antivakserima'
Što se postojećih cjepiva tiče, Trobonjača ističe da daju dobru zaštitu te da će ljudi koji se cijepe najvjerojatnije imati dobru zaštitu i nekoliko godina protiv izvorne verzije virusa. Daljnji razvoj cjepiva protiv mutanti koronavirusa, kako kaže, nije upitan i trebao bi se odvijati puno brže od procesa koji je prethodio razvoju izvornog cjepiva.
"Cijela tehnologija cjepiva je razrađena i ona omogućava vrlo brzu prilagodbu mutacijama. Klinička testiranja će se morati napraviti, ali ona će biti brža od onih koja su provođena kod izvornog cjepiva. To je proces od nekoliko mjeseci do dolaska takvog cjepiva na tržište", kaže Trobonjača.
Na koncu se, u razgovoru za Novi list, osvrnuo i na antivaksere koji smanjenje isporuke cjepiva mogu koristiti kao argument.
"Oni sada mogu reći: 'To smo vam cijelo vrijeme govorili, cjepivo je štetno, industrija ga pokušava utrapiti onome tko više da, u pitanju je samo profit i ništa drugo'. U ovom slučaju voda ide na njihov mlin. No bez obzira na to, smatram da bismo što se tiče spremnosti na cijepljenje, bez problema mogli cijepiti preko dva milijuna ljudi. Problem je u dinamici isporuke i pitanju dokad će ovaj zastoj trajati", zaključio je Trobonjača.
