Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskog sabora u srijedu je slijedom zahtjeva Državnog odvjetništva i Uskoka jednoglasno dalo odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika i donedavnog ministra uprave Lovre Kuščevića zbog sumnje da je počinio dva kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti.
O tome je saborske zastupnike u srijedu navečer izvijestio predsjednik saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva Željko Tušek.
Uskok je početkom rujna pokrenuo istragu protiv bivšega ministra uprave Lovre Kuščevića, tereteći ga da je kao načelnik Općine Nerežišća inicirao promjenu prostornog plana i svoju staju prenamijenio u stambeni prostor te šogoru bespravno omogućio kupnju povoljnoga POS-ova stana.
Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo još prije je Kuščeviću skinulo zastupnički imunitet.
Povjerenstvo je razmatralo i zahtjev donedavnog ministra državne imovine Gorana Marića o ponovnom obnašanju zastupničke dužnosti i donijelo odluku o prestanku mirovanja njegovog mandata, kojom njegovom zamjeniku Mati Čičku prestaje zastupnički mandat.
MIP je, među ostalim, donio odluku o prestanku mirovanja zastupničkog mandata (bivšem ministru poljoprivrede) Tomislavu Tolušiću i prestanku mandata zamjenice zastupnika Vesni Bedeković (aktualnoj ministrici demografije, obitelji, mladih i socijalne politike).
MIP je u slučaju privatne tužbe odlučio da se imunitet ne skida zastupniku Ivanu Klarinu jer će se postupci za kazneno djelo klevete moći voditi nakon prestanka mandata, izvijestio je Tušek.
Zakonom o pomilovanju uvodi se Povjerenstvo za pomilovanje
Prijedlogom zakona o pomilovanju, kojeg su zastupnici u srijedu navečer raspravili u prvom čitanju uvodi se institut Povjerenstva za pomilovanja, no oporba u tome vidi opasnost od ograničenja ustavnih ovlasti predsjednika/ce države.
Zakon kao značajnu novost uvodi Povjerenstvo za pomilovanja, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa, te preciznije propisuje oblike učinaka pomilovanja i određivanje uvjeta za podnošenje molbe za pomilovanje, rekao je, predstavljajući prijedlog državni tajnik Juro Martinović.
To tijelo će, kako se predlaže, činiti stručnjaci različitih struka, koji će nakon temeljitog ocjenjivanja molbe za pomilovanje i relevantnih podataka prikupljenih tijekom postupka, predsjedniku/ci Republike dostaviti obrazloženo mišljenje s prijedlogom o osnovanosti svake pojedinačne molbe.
Marta Luc Polanc (klub SDP-a) najavila je kako neće podržati zakon, ocijenivši da se prijedlogom upada u zamku ograničenja ustavnih ovlasti predsjednika/ce države zbog čega je po njezinom mišljenju ustavnopravno dvojben. Postavlja se pitanje, kazala je, koja bi bila uloga predsjednice ako nema mogućnost samostalno donijeti akt pomilovanja.
Željko Raguž (klub HDZ-a) najavio je potporu zakonu izrazivši uvjerenost da će ispuniti svrhu donošenja, a utemeljenje povjerenstva pridonijeti kvalitetnijem pristupu svakom individualnom slučaju.
Stevo Culej (HDZ) smatra kako općenito ne bi trebalo biti pomilovanja, jer se njime poništava pravda, upitavši čemu onda suđenje i presuda.
Tomislav Panenić (Klub nezavisne liste mladih) upitao je zašto se dio nadležnosti prebacuje s predsjednice Republike na Ministarstvo pravosuđa i radi li se time predsjednici korist ili šteta.
Institut Povjerenstva za pomilovanja, navodi predlagatelj, uvodi se s ciljem multidisciplinarne analize okolnosti na koje podnositelj ukazuje u molbi za pomilovanje čime bi se predsjedniku omogućilo sveobuhvatniji i neposredniji uvid u svaki pojedini predmet pomilovanja, stoji u obrazloženju.
Zakon o pomilovanju odgovorit će i na uočene teškoće ili probleme u praksi intervencijom u postupovne odredbe koje je potrebno unaprijediti i to uređenjem postupanja po molbi u slučaju kada ne postoje uvjeti da se vodi postupak pomilovanja te jasnijim propisivanjem sadržaja izvješća ministarstva o molbi za pomilovanje, smatraju predlagatelji.
