Koliko je projekt budućeg LNG terminala na Krku interesantan pokazat će se u četvrtak kada će završiti rok za ponude zakupaca, koji se, kako piše Novi list, odgađao dva puta ove godine.
Gradnju gradnja terminala financijski podržava Europska unija, sa 104 milijuna eura, no tek će se vidjeti koliko je riječ o isplativom projektu, ovisno o ponudama zakupaca.
SAD načelno podržava gradnju terminala
Iz geopolitičkih razloga, gradnju terminala načelno podržavaju također i Sjedinjene Američke Države, budući da bi tako u Europi eventualno mogli prodati višak svoga plina te smanjiti ekonomski i politički utjecaj Rusije.
Predstavnički dom Kongresa donio je nedavno rezoluciju kojom se od država članica Europske unije traži zaustavljanje gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, vrijednog 11 milijardi dolara, a predsjedniku Donaldu Trumpu sugerirali su da »iskoristi sva raspoloživa sredstva kako bi se dala potpora europskoj energetskoj sigurnosti kroz diversifikaciju tržišta i smanjenje ovisnosti od Rusije".
Iako se državama i tvrtkama koje sudjeluju u tome prijeti sankcijama, sklonije su ruskom plinu budući da je jeftiniji od ukapljenog plina koji se doprema LNG terminalima, piše Novi list koji primjećuje da se Rusi jave svaki put kad se približava rok za neki natječaj vezan za LNG terminal, neovisno o tome što je Hrvatska važnost u globalnim razmjerima mala.
Rusko plinoficiranje Hrvatske
Ruski je veleposlanik Anvar Azimov prošli tjedan u intervju Večernjem listu rekao da je prijedlog "predsjednika Vladimira Putina da se plinoficira cijela Hrvatska radi izgradnje novih termoelektrana, financijskim resursima iz Rusije još aktualan". Azimov je još ranije isticao kako ideja plinofikacije Hrvatske postoji od prošle jeseni. No, Hrvatska na taj prijedlog nije odgovorila.
Novi list je, stoga, zanimalo što to Rusija nudi Hrvatskoj te zašto o strategiji plinofikacije govori ruski veleposlanik u Zagrebu, a ne hrvatska Vlada.
Vlada šuti o ruskoj ponudi
Međutim, Vlada nije htjela dati odgovor na pitanje je li takav ruski prijedlog stigao i što zapravo Rusija nudi. Ni rusko veleposlanstvo nije željelo pružiti dodatna pojašnjenja.
Ured predsjednice jedini je poslao odgovore na pitanja Novog lista kojeg je zanimalo imaju li kakvih saznanja o tome da Rusija želi pokrenuti i financirati projekt plinofikacije Hrvatske.
Sastanak predsjednice Kolinde i Putina u Sočiju
"Nastavno na sastanak predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina u Sočiju krajem 2017. godine, kada je i predsjednik Putin iznio prijedlog koji navodite u svojem upitu, ministar energetike u Vladi Ruske Federacije Aleksandar Novak pisao je hrvatskom ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću.
Presliku navedenog pisma veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov dostavio je i Uredu predsjednice Republike Hrvatske, s obzirom na to da je prijedlog iznesen prilikom razgovora dvoje predsjednika", odgovorili su pitanje Novog lista iz Ureda predsjednice koja podržava gradnju LNG terminala.
Hrvatska će neovisno osmišljavati energetsku strategiju
U neslužbenom razgovoru sa sugovornicima iz Vlade Novi list je saznao da Hrvatska poštuje Rusiju i gospodarske veze dviju zemalja. Međutim, tvrde službenici, hrvatska će se energetska strategija i energetska neovisnost osmišljavati u Zagrebu te da su Hrvatskoj prvi partneri zemlje članice Europske unije.
Članice Europske unije posluju s Rusijom te su sve ovisnije o ruskom plinu, pa sugovornik Novog lista tvrdi da se uvoz plina iz Rusije stalno povećava, tako da s Rusijom posluju energetske tvrtke iz EU kao i hrvatske tvrtke.
Plenković protiv ruske plinofikacije Hrvatske
Već je poznato da Andrej Plenković neće tek tako prihvatiti rusku strategiju za plinofikaciju Hrvatske kojom bi se povećala ovisnost o Rusiji, a jasno je i da Rusija ne nudi plinofikaciju samo zato što je zabrinuta za gospodarski razvoj Hrvatske, piše Novi list.
