Zadnja tri desetljeća, uz brodogradilišta, najveće probleme u hrvatskom gospodarstvu izazivao je i prometni sektor. Državne cestarske tvrtke su upale u ogromne gubitke nakon što je nastupila gospodarska kriza, ali najgore stanje je uvijek u željezničkom sektoru, piše stranica Crna knjiga, projekt udruge Lipa koji se bavi trošenjem javnog novca.
Željeznički sektor je osim po velikim gubicima poznat i po svojoj neučinkovitosti i općenito zapuštenosti, pa je često i predmet sprdnje zbog slabe kvalitete usluge. Stanje u putničkom prijevozu je takvo da je 2017. godina broj putnika u lokalnom i daljinskom prometu bio manji za 688 tisuća ili 6,1%, dok je u međunarodnom prijevozu broj putnika pao za 313 tisuća ili 7,9%. HŽ PP je u svom godišnjem izvješću naveo i kako je stanje pruga loše, kašnjenja vlakova česta, a bila su ukupno 382 otkazana vlaka bez supstitucije, 475 ih je supstituirano autobusima, a 224 vlaka su otkazana zbog izvanrednih prilika. Samo temeljem zatvora pruga u 2017. godini uveden je zamjenski prijevoz za 6584 vlaka!
Uz već spomenuta brodogradilišta, “željeznica” uzima najviše novca iz državnog proračuna. Crna knjiga je već pisala kako je Državna revizija u svom izvještaju konstatirala kako je samo 2016. godine na subvencije za željeznice otišlo društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. 474.404.746,00 kn te kapitalne pomoći društvu HŽ Infrastruktura d.o.o. za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu 450.000.000,00 kn i subvencije društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu 447.740.000,00 kn.
Radi se o ogromnim iznosima, ali je to samo kap u moru svih ovih godina. Prošle godine su stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji “Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH” izračunali kako su od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je i državnih jamstava u iznosu 12,64 milijardi kuna.
Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države povećali su javni dug za otprilike 1,3 posto BDP-a, zaključili su stručnjaci.
