Za rad nedjeljom dobije samo 15 kuna više... Žena iz naše sljedeće priče, svoje je mišljenje o zabrani rada nedjeljom dala je zaštićenog identiteta. Iako radi na slabo plaćenom poslu, strahuje da bi zbog iskrenosti na kraju dobila otkaz.
U priči o zabrani rada nedjeljom njezin se posao ne spominje. Kao niti mnogih drugih: radnika u pekari, na benzinskim crpkama, tržnicama, kafićima, suvenirnicama… Priču ima Marko Šiklić.
"Nas čistačice nigdje nikad nitko nije spomenuo. Pitajte ljude kod kojih čistačice rade po uredima, koliko njih zna imena žene koja im počisti ured", kazala nam je na rubu suza žena sa 30 godina staža, 55 na leđima. Prestara da igdje ode, premlada je da se preda.
"Radim svako drugu nedjelju, plate mi 15 kuna. Izgovor je da država uzme ostatak. S tim da smo bez regresa, bez božićnice, bez prava na godišnji odmor kada mi želimo."
Kad bi ta nedjelja bila adekvatno plaćena, a ne mizernih 2 eura, onda bi znala zašto na dan kad joj je cijela obitelj kući, ona mora na posao:
"Da mi plate, opet bih bila sretna, da za tu nedjelju dobijem sto kuna, ja bih bila sretna. Meni sto kuna puno znači. Ako čistimo, to ne znači da smo manje vrijedni od onog smeća kojeg pokupimo u vreću."
Nitko ne misli o nama, smatraju i konobari. Ipak, ne bune se na rad nedjeljom – dan je to kada najviše zarade, ali ne od poslodavaca.
Marko Rajčević, konobar: "Mi isto radimo nedjeljom i poslužujemo goste koji dođu, koji bi išli u dućan itd. O nama se uopće ne priča, to me smeta, dvostruka mjerila."
Da onima koji odbiju rad nedjeljom neće uslijediti otkazi, kako je najavio premijer, ne vjeruju ni radnici, ni poslodavci.
Vlasnik ugostiteljskog objekta u Zagrebu Ivan Milinković: "To bih volio baš vidjeti, to ako tako krene, mislim da onda nitko neće raditi na cijelom planetu. Nismo mi baš neki radnici, iskreno."
U prijedlogu zakona puno je rupa, smatraju i oni koji se u ovoj priči najčešće spominje, trgovci. Dogodit će se, tvrde, nered na tržištu.
Mirko Budimir, potpredsjednik HUP-Udruge trgovina: "Trgovine, male obiteljske, ne mogu raditi, a mali kiosci, odnosno mali dućani mogu raditi. To nije fer i to neće služiti svojoj svrsi. Ako uzmemo u malom dućani da radi obitelj, u kiosku isto radi neki trgovac i ako smo htjeli zaštiti trgovce, s ovim ne postižemo taj cilj."
Prema vladinoj ideji, raditi bi se moglo 16 nedjelja u godini, a svaki bi trgovac sam odlučio koje bi to bile.
Davor Filipović (HDZ), ministar gospodarstva i održivog razvoja: "U SAD-u, u državi New Jersey, trgovački centri ne rade nedjeljom, sam sam se u to imao prilike uvjeriti kad sam tamo živio dvije godine i ništa se spektakularno ne događa."
Bez obzira kojim se poslom bavili, svi se nadaju da zabrana rada nedjeljom neće dovesti do onoga što vladi i radnicima najmanje treba, do novog vala otkaza.
