Ministar pravosuđa Ante Šprlje ekskluzivno za RTL Danas otkriva što planira poduzeti u sljedeće dvije godine kako bi pravda stizala brže i učinkovitije. Prvi korak - osnivanje novog suda.
Ponovno reforma pravosuđa. Do 2018. godine trebao bi biti ustrojen novi sud.
"Visoki kazneni sud bi, prema sadašnjim projekcijama, bio osnovan 1.7.2017., a sa stvarnim radom bi počeo 1.1.2018. godine", izjavio je ministar Ante Šprlje.
Što će to značiti za građane?
Na presudu sa Županijskog suda nećemo više slati žalbe Vrhovnom sudu, nego novoj instanci između njih - Visokom kaznenom sudu. Na tom novom sudu radili bi neki suci dosadašnjih Županijskih sudova, a imali bi zadatak ujednačiti sudsku praksu i ispraviti propuste Županijskih sudova.
Ideju novog suda dali su suci Vrhovnog suda - prvenstveno zbog čestih, potpuno različitih, presuda s 15 Županijskih sudova.
"To bi apsolutno bilo ujednačavanje sudske prakse. To je anjznačajnija stvar koju bi dobili osnivanjem Visokog kaznenog suda jer mi sada imamo 15 Županijskih sudova koje odlučuju o žalbama Općinskih sudova koje mogu biti različite - a nemamo sud koji bi tu praksu mogao ujednačiti", kazala je Ana Garačić, zamjenica predsjednika Vrhovnog suda.
Primjera je bilo mnogo; najupečatljiviji je slučaj Josipa
Perkovića i Zdravka Mustača. Kod
odlučivanja o njihovom izručenju Njemačkoj Županijski sud u
Zagrebu odlučio je da Perković treba biti izručen, a sud u
Velikoj Gorici da Mustač ne mora.
Dakle, treća grana vlasti - pravosudna - od 2018. Umjesto
dosadašnja tri stupnja - Općinskog, Županijskog pa Vrhovnog suda
- cijeli sustav pomaknuo bi se za jedan stupanj jer bi dobili
Visoki kazneni sud. To bi bio još jedan filter za sudske procese
pa bi i na Ustavni sud trebalo dolaziti manje tužbi
- vjeruje ministar.
"Definitivno će se smanjiti dotok predmeta na Ustavni sud jer držimo da će se poboljšati kaznena praksa", dodaje Šprlje (Most).
Osnivanje Visokog kaznenog suda dobra je vijest i većini odvjetnika.
"Osnivanje tog jednog Visokog suda koji bi bio apelacioni sud, ali ako bi se dogodilo da se poveća broj sudaca i administracije, onda je upitno koliko će to doprinjeti efikasnosti suda", poručuje Branko Šerić, kazneni odvjetnik.
Ministar tvrdi da se ne bi povećavao broj zaposlenih, nego bi raspodjelili postojeće kadrove. Osim toga, kako RTL doznaje - uštede bi se postigle još jednom novom mjerom, koja stiže već 2017. godine - objedinjenjem Općinskih sudova s Prekršajnim.
"Time bi se na godišnjoj razini postigao učinak od dotatnih 60 tisuća riješenih predmeta pa bi Hrvatska, kroz nekoliko godina, došla na nekakvu sredinu europskih pravosuđa", dodaje Šprlje.
Pravu reformu pravosuđa potvrdit će tek zadovoljstvo i vjera
građana u hratske sudove.
