Na našoj obali posljednjih godina stranci nisu samo gosti. Sve češće kupuju nekretnine te turizam na hrvatskoj obali postaje njihov dodatni ili jedini izvor prihoda. Samo prošle godine strani su državljani u Hrvatskoj kupili više od 9 i pol tisuća nekretnina. Porast je to od 50 posto u odnosu na godinu prije.
"Tako lijepa, tako naša", Tim je sloganom Hrvatska turistička zajednica privlačila na Jadran domaće goste 2009. Baš te godine strani su državljani dobili pravo kupnje nekretnina na našoj obali pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Tako lijepa je ostala i danas, ali su nekretnine sve manje naše. Točnije, u hrvatskom vlasništvu. Na obali svaki četvrti kupac nema hrvatsko državljanstvo pa tako i Mađar Attila Vegvari.
"Mi imamo kao familija osam apartmana šta mi iznajmljivamo i naravno da Mađarima s kojima sam radio imamo dosta apartmana šta isto iznajmljujemo. Oko 100-130 apartmana godišnje", kaže.
Ulaganje u Hrvatsku prilično mu se isplatilo. "Kad smo počeli bilo je to 500 eura kvadrata. Sad i u Viru 1500 do 2000 eura. Naravno, skupa je i gradnja to je sad sve poskupilo, to svi znamo, a ima velika inflacija i svi ljudi vole štedit svoju lovu i naravno da investiraju u terenima ili u kućama", navodi.
Načelnik općine Vir, Marino Radović tvrdi. "Jako puno stranaca je kupilo zemljište na otoku Viru. Izdaje se više 200 građevinskih dozvola svake godine. Otprilike mogu slobodno reći da su polovica stranci".
Ovdje je svoj novi dom prije šest godina pronašao i Nijemac Andrei Liebl. Vlasnik je apartmana, ali zarada nije bila primaran razlog njegova dolaska na Jadran. Navodi kako mu se sviđa životni stil.
Zanimljivo, kaže i da birokratske prepreke nije osjetio. Naposljetku, ležerniji način života privukao i Martina Jelička iz Češke.
"Moram reći, ja sam odlučio da neću više radit na puni gas u Češkoj, da treba promijenit život i zato smo krenuli tražit kuću", rekao je.
Martinovi sunarodnjaci, građani Češke, prošle su godine, u odnosu na godinu ranije, imali najveći skok kad je kupovina nekretnina u Hrvatskoj u pitanju. Čak 166 posto. Slijede građani Slovačke i Poljske s rastom od stotinu posto. Austrijanci su prošle godine kupili 75 % više nekretnina nego u 2020., a građani Njemačke 71 posto više.
Prošle je godine 9517 stranih državljana kupilo nekretninu u Republici Hrvatskoj. Godinu prije njih 6260 što je porast od 52 %. Najviše se traže kuće i apartmani točnije, gotovi objekti kod kojih je povrat investicije moguć već prve sezone.
Branko Papeš, vlasnik agencije za nekretnine tvrdi da je 2017. godine to bilo tek 11 realizacija, prošle godine 153, a ove godine kako stvari stoje i idu to će se poduplat i imat ćemo preko 300 realizacija nekretnina preko 250 000 eura.
Njegova kolegica, Lorena Kogej tvrdi da klijenti dolaze iz Austrije, Njemačke, njemačko govorno područje ili su tu, naravno, naši iseljenici, hrvatska dijaspora koji redovito kupuju.
"Kupuju, oni kažu, za mirovinu međutim do te mirovine ima još godina i u tom vremenu se odluče na rentu da odmah imaju povrat investicije, povrat uloženog", navodi.
Kupuju se i građevinska zemljišta, ali manje jer kod njih povrat uloženog počinje tek treće sezone. Prednost je kažu mnogi stranci, što je u Hrvatskoj još uvijek jeftinija i radna snaga. Ali postoje drugi izazovi.
"Sve manje i manje imamo takvih lokacija, a imamo dosta problema s izvođačima, s radovima, s rokovima, s cijenama koje vam nitko ne može garantirati tako da, sve nam je to neki dvosjekli mač", ističe Kogej.
Najviše nekretnina u prošloj godini kupili su građani Njemačke. Čak 2641 nekretninu. Slijede Slovenci sa 2301 nekretninom te Austrijanci s 1109 nekretnina. Većina njih je, razumljivo zbog blizine, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Čini se da osim slogana 'Tako lijepa, tako naša' možemo zaboraviti i na još jedan kojim smo se dičili svijetu, onim, Mediteran kakav je nekad bio. Jer Hrvatska strancima sve više rasprodaje svoje obiteljske dragulje.
