Ove godine nema zime za Hrvate. Čak 21 milijardu kuna težak je paket Vladinih mjera koji bi trebao zagrijati sve građane. "On osim kućanstava direktno cilja na javni i na neprofitni sektor i na gospodarstvo", rekao je premijer Andrej Plenković.
Najkonkretnija mjera odnosi se na ograničavanje cijena ulja, mlijeka, brašna, šećera, cijelog pileta i svinjetine. Tako će za uštipke gospođa Đurđa Horvat potrošiti oko trećinu novca manje. "Mogla bih uštedjeti 8 kuna na brašnu. Al dobro, smanjeno je i ulje, šećer, mlijeko... To je deset, možda 12 kuna", kaže.
Za mjeru koja je na snagu stupila već ovog vikenda građani Vladi daju palac gore. "U svakom slučaju mjere pomažu na ove plaće kakve su danas", kaže jedan građanin. No takvo mišljenje ne dijele trgovci jer, iako su prodajne cijene ograničene, nabavne su porasle. Računice za njih nema.
"Dobavljač je digao cijene, automatski i mi dižemo cijene. Sada ovo što su oni napravili neke restrikcije cijena da bi iskorigirali, kod nas privatnika to će teško bit", kaže mesar Krešo Sabljić.
"Za nas je to neodrživo, mi ne možemo prodavati meso i mesne prerađevine, dakle piletinu i mljeveno meso, mi to ne možemo prodavati s maržom od 1 posto", govori Mirko Budimir, predsjednik HUP-Udruge trgovine.
Hoće li onda trgovci proizvode na kojima ne zarađuju maknuti s polica i izazvati nestašicu? "Ne očekujemo nestašice, izabrani su artikli, razgovaralo se, vodio se zakoniti, potreban, pravovremen dijalog", kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
"Ali nema nikakvog jamstva da zbog toga ostali dio hrane neće poskupljivati", dodaje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Ono što sigurno neće poskupljivati je toplinska energija. Dobra vijest za građane na kontinentu, ali ne i za one na moru koji se griju na struju...
Jer vlada je kućanstvima ograničila cijenu električne energije na 59 eura po megavatsatu, ali samo ako u idućih pola godine potroše manje od 2 i pol tisuće kilovat sati. Veći potrošači će plaćati 88 eura, a upravo to je većina kućanstava u Dalmaciji i Istri u sezoni grijanja.
Javne zgrade i ustanove će u zasebnu kategoriju, te će megavatsat plaćati 62 eura. Mali i srednji poduzetnici koji polugodišnje troše do 250 tisuća kilovatsati plaćat će nižu tarifu nego oni koji troše više, što je opet problem potrošačima na moru.
"Kad dođe zima moram klimu upaliti stalno da ženi ne bi bilo hladno, a baš zbog toga je jako puno mojih kolegica počelo zatvarat jednu smjenu jer ne možemo sve, struja, materijal, plaće, ne možemo sve to poplaćat", prepričava vlasnica frizerskog salona Sanja Amižić.
Ipak, ugostitelji, koji u proteklih pola godine jako dižu cijene, obećaju da će ih smanjiti. "Podigli smo cijene negdje za 30 posto pa očekujemo da ćemo isto tako uspjeti smanjiti tim više što nam ide jesenski i zimski period kad su naši gosti naši sugrađani", kazuje vlasnica restorana Jelena Tabak.
Cijena plina za kućanstva još od prije je ograničena do ožujka iduće godine. Za plin za gospodarstvo, tvrde iz Vlade, samostalno rješenje ne postoji pa se dogovaraju s Bruxellesom.
Oni najsiromašniji dobit će novi energetski dodatak - socijalne kategorije mjesečni, a umirovljenici jednokratni. Od 400 do 1200 kuna, ovisno o visini imovine. "Njima će to biti dovoljno da prežive jedan mjesec, maksimalno dva uz sitnu, nisku mirovinu koju imaju. No što je s ostalim mjesecima?", pita se glavni tajnik Sindikata umirovljenika Igor Knežević.
Povećat će se iznosi za primatelje dječjeg doplatka, a osim plodonosne turističke sezone i inflacije, novac za sve to Vlada namjerava namaknuti novim porezom - onim na ekstra profit u krizi. "Dodatnim oporezivanjem onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je posebno narasla u vremenu krize", kazao je premijer.
U paketu mjera Vlada nije prihvatila inicijativu sindikata i poslodavaca o povećanju neoporezivog dijela dohotka, ali su podigli iznos neoporezivih primitaka poput bonusa, božićnica, uskrsnica i regresa koje im poslodavac može isplatiti.
