Zbogom jednokratnoj plastici i plastičnim vrećicama. Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom do kojeg smo došli potvrđuje da će plastične slamke, pribor za jelo i štapići za uši izumrijeti.
VEZANE VIJESTI
Naša budućnost izgledat će ovako: umjesto plastičnih, slamke od bambusa, odnosno drveta pairnate ili od čelika. Takve proizvode već možete kupiti na policama jedne robne kuće koja je plastične slamke izbacila iz prodaje, ali i iz uporabe u njihovom restoranu. Nema plastičnog pribora, a čaše su papirnate. Plastične slamke ovdje su već muzejski primjerak. Neće biti njih, a čak ni baloni ne smiju biti na plastičnoj dršci.
Još prošle godine u u Europskom parlamentu donesena je odluka o
zabrani jednokratne plastike od 2021. što Hrvatska treba
preseliti u svoje zakone i praksu. ''Imamo rješenje za plastične
vrećice i jednokratnu plastiku koje je doslovno
prepisano iz europske direktive i ono što smatram da je loše je
da se iz zabrane izuzimaju vrlo lagane plastične vrećice do 15
mikrona za koje znamo da kad jednom završe u okolišu
predstavljaju problem i teško ih je reciklirati'', ističe
bivši ministar zaštite okoliša Mihael
Zmajlović.
Da, u arhivu novi zakon šalje i ovakve plastične vrećice deblje
od 15 mikrona, a preživjet će samo one najtanje s placa u koje
stavljamo voće i povrće. Zabrana je očekivano razljutila i
proizvođače. U tvornici za proizvodnju vrećica bili smo netom
prije epidemije kada su već imali neke nazanke o mogućoj
zabrani.
''Plastične vrećice se prije svega mogu više koristiti. Kada je
uzmete u trgovini možete je ponovno koristiti što definitivno
nije slučaj s papirnatim vrećicama. Proizvodnja plastičnih
vrećica je puno manje štetna nego papirnatih. Za jednu tonu
papirnih vrećica trebate gotovo tri i pol tone drveta i oko
20.000 litara vode00, ističe vlasnik i direktor Optiplasta
Danijel Drčić.
Proizvođači imaju podršku i profesorice s Fakulteta strojarstva i
brodogradnje Maje Runjić Havstad koja kaže da je
Hrvatsku zahvatila plastofobija: ''Zašto plastična vrećica? Zato
što je lagana, higijenska, troši malo resursa, možete je
reciklirati, možete je spaliti gori bez problema. Po svim
saznanjima nema boljeg rješenja za nošenje stvari''.
Novim zakonom stotine ljudi bi moglo ostati bez posla, a jedna od
radnica u tvornici vrećica Božica Grđan kaže:
''Mi svi imamo djecu i roditelje, svi imamo puno kredita tako da
nam ova firma i posao puno znači''. Imaju i proizvodnju
biorazgradivih vrećica, ali to tržište nije zaživjelo, naime,
kako kaže Drčić: ''One su defintivno bolje nego one od papire. No
ono za što se mi zalažemo je kružna ekonomija da da plastičnu
foliju prikupimo, sortiramo i vratimo u proizvodnju''.
Međutim, ne plastičnim vrećicama i jednokratnoj plastici rekla je
Europska unija, ali i 57.000 hrvatskih građanki i građana u
anketi Greenpeacea. SDP je imao sličan prijedlog, ali je odbijen.
Bivši ministar zaštite okoliša smatra da je vremena za provedbu
ovog Zakona premalo. U Ministarstvu kažu da još izrađuju finalnu
verziju prijedloga Zakona i da tek onda ide na javno
savjetovanje. Zmajlović kaže: ''Došli smo do kraja mandata ove
Vlade bez realne šanse da se prijedlog nađe na klupama saborskih
zastupnika i zastupnica".
Čak i ako se ne nađe, oproštaj od jednokratne plastike nikad nije bio bliži.
