Stiže veliki udar na standard građana koji su na tekućim računima
u prešutnom minusu, a takvih je gotovo 840 tisuća.
S obzirom na to da klijenti tako plaćaju itekako visoke kamate,
čak i do 17 i pol posto, reagirala je Hrvatska narodna banka i
tome odlučila stati na kraj. No da bi pokrili minus, građanima
sada slijedi novo zaduživanje, a preporuka HNB-a bankama je
obročna otplata duga, što je komentirao i ministar
gospodarstva.
"Potpuno je neprihvatljivo da do potpunog smanjenja dođe u nekom kratkom vremenskom roku ljudima treba ostaviti dosta vremena da se snađu i da u konačnici te minuse umanje. Ne znam koji su razlozi za ta umanjenja jer nisam pratio taj slučaj. Banke tu moraju biti fleksibilne, ako idu u tom smjeru", rekao je ministar Tomislav Ćorić.
Kako je funkcioniralo zaduživanje u spornim prešutnim prekoračenjima - analizirao je za RTL Danas Ivan Vrdoljak:
Jesu li građani svjesno pristali na taj skuplji oblik zaduživanja?
Ne, brojni dužnici nisu ni zapazili tu izmjenu, banke su je same nametnule. Među više od 2 i pol milijuna tekućih računa na koje primaju svoje plaće i mirovine, u minusu je službeno nešto više od 870 tisuća građana. Samo 5 posto ili 31 tisuća njih koristi dopušteno prekoračenje, a 95 posto ili 839 tisuća ljudi – koristi puno skuplje prešutno prekoračenje. Naravno, većina dužnika to nije sama tražila, čak ni primijetila – nego su im banke samoinicijativno jeftiniji oblik minusa zamijenile skupljim i do 30 posto. Sve to koristeći zakonsku nedorečenost.
U praksi, prešutno prekoračenje banke vam danas odobravaju do iznosa od čak tri mjesečne plaće – što vam itekako naplaćuju. Prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8821 kunu. Tu dolazimo do najzanimljivijeg dijela – u prosjeku, efektivna kamatna stopa koju plaćate na prešutna prekoračenja je visokih 10,97 posto – a u nekim bankama kreće se do golemih 17 posto.
Upravo zato banke su prije nekoliko godina velikoj većini klijenata samoinicijativno dale ovaj oblik minusa, jer u njemu ne postoji ograničenje efektivne kamate koja je u dopuštenim minusima zakonom limitirana na najviše 8,11 posto. Vidimo da je tih 8 maksimalnih posto iz dopuštenog prekoračenja - u prešutnom prekoračenjima najniža ili početna kamata.
U nekom trenutku – ovaj manevar banaka primijetila je i Hrvatska narodna banka – i krenula u izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju. To znači da će se prešutna prekoračenja ubuduće ograničiti na najviše 1500 kuna. Do donošenja novog zakona, HNB preporučuje bankama da dužnicima kojima iz nekog razloga odluče smanjiti ili ukinuti taj skupi prešutni minus - omoguće konverziju u dopušteni. Dakle kreditnu otplatu duga po minusu u 12 rata i to po onoj povoljnijoj kamati od 8 posto - što dosad nije bilo moguće.
Primjerice, u minusu ste 20 tisuća kuna koje trebate vratiti kreditom. Iako neke banke danas već najavljuju da će kamate biti i niže - efektivna kamatna stopa tu može iznositi najviše 8,11 posto. To znači da ćete platiti 12 rata po 1740 kuna, odnosno ukupno 889 kuna kamate povrh duga od 20 tisuća kuna.
Ovo su reakcije nekih dužnika.
"Žao mi je ljudima je to velika pomoć i ne može se živjeti bez minusa na tek računu, mislim da je to veliki hendikep", rekao je Nikola Ikić.
"Je li bi se moglo živjeti bez minusa? Pa naravno da bi se moglo. Na koji način? Pa da se podignu plaće", rekao je Luka Vukelja.
Iz Hrvatske udruge banaka danas kažu da podržavaju sve inicijative koje će spriječiti prekomjerno zaduživanje i štititi potrošače. Dakle, iste one potrošače koje su dosad derali s kamatama na minus i do 17 posto, dok su im za štednju nudili tek malo iznad nula posto kamate. Ove pomirljive izjave banaka stižu tek kad je HNB najavio donekle ublažiti gramzivu praksu. Praksu koja je trajala gotovo četiri godine.
