Premijer Andrej Plenković je tijekom obraćanja na današnjoj sjednici Vlade predstavio rezultat rada na promjenama blagdana i neradnih dana. Pokazao je nove blagdane i nove spomendane te zaključio kako u Hrvatskoj treba ostati 13 neradnih dana kao i do sada.

"Riječ je o procesu na kojem smo radili jako dugo. Zaključili smo da u RH treba ostati u okviru neradnih dana koje imamo. Radi se o 13 neradnih dana, ne povećava se broj neradnih dana. To je važno i zbog gospodarskog aspekta i efekta na rast BDP-a itd. Mi smo isto tako svjesni da proteklih godina, otkako je 2001. godine promijenjen koncept i raspored blagdana, nisu zaživjeli u društvu i narodu."

Dan državnosti bi trebao biti 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Tada je konstituiran prvi višestranaški demokratski Sabor. "Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja RH. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu", rekao je Plenković.

Druga promjena je 18. studenoga, kad bi se trebao obilježavati Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata, kao i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Novi spomendani

U prijedlogu zakona modificirat će se nekoliko spomendana i uvesti neke promjene. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Dan 9. svibnja obilježit će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Dan neovisnosti bi se prema njihovu prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se danas slavi Dan državnosti, a 8. listopada postao bi pak Dan Hrvatskog sabora.