Nakon što se na sinoć održanom koalicijskom sastanku nije pojavio nitko iz HNS-a, budući da traže od premijera Andreja Plenkovića povišice učiteljima kojima uvjetuju podršku proračuna, ponovno su porasle napetosti u vladajućoj koaliciji. Uoči današnjeg štrajka učitelja u hrvatskim školama, Vlada bi na današnjoj sjednici trebala u hitnu saborsku proceduru uputiti paket zakona iz mirovinske reforme.
U javno savjetovanje također se šalju i izmjene Zakona o blagdanima i novi Zakon o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta. Dan državnosti opet bi se trebao slaviti 30. svibnja, a sadašnji Dan neovisnosti, 8. listopada, ubuduće bi trebao biti spomendan i radni dan.
Žali zbog štrajka
Na početku Vladine sjednice govorio je premijer Andrej Plenković. Odmah je izrazio žaljenje zbog štrajka.
"Nije postojao nikakav opravdan, razuman i racionalan razlog da imamo štrajk u školama. To govorim iz poštovanja prema učiteljima i djeci i roditeljima, rekao je Plenković i dodao da je njegova Vlada provela bitne reforme. Smatra da je važno da se učitelji prilagode toj obrazovnoj reformi.
Kaže da su razgovarali su sa sindikatima osnovnih i srednjih škola. Ponudili su ima dva posto povećanja plaće ove i dva posto povećanje plaće iduće godine. Smatra da nije dobro da sindikati to nisu prihvatili, pogotovo jer su temeljem kolektivnog ugovora dobili plaću veću za 11 posto, što smatra da nije malo.
"Samo temeljem kolektivnog ugovora svi javni službenici su dobili plaću veću od 11 posto. To nije malo, nije ni idealno, svi bi htjeli 100 posto, ali to nije realno", rekao je Plenković, dodavši da je Vladi uvijek cilj riješiti pitanja i učiniti sve što može in favorem zaposlenika. "Apeliram na sindikate, profesore i učitelje da budu razumni i racionalni, da se vratimo razgovorima i dijalogu", rekao je Plenković.
Kreativna metodologija štrajka
Vezano za najavu cirkularnog oblika štrajka rekao je: "To je jedna kreativna metodologija štrajka, meni se čini apsurdno i nepotrebno. Raditi štrajk u varijanti da sad dobijete četiri u odnosu na šest posto, koliko tražite, nepotrebno je. To nije volja za kompromisom, nego volja za opstrukcijom. Nadam se da će razum sigurno prevladati."
Smatra da Vlada pokazuje dobru volju i nastoji riješiti sve što treba. Apelira na sindikate da budu racionalni, da se vrate dijalogu. Smatra da je riječ o opstrukciji, a ne volji za dijalogom. Ipak, kaže da je tu da bi razgovarali.
Ne povećava se broj neradnih dana
Osvrnuo se na obilježavanje Dana neovisnosti koji je po njima u ovakvoj formi posljednji koji je obilježen. Imaju ideju kako promijeniti blagdane i neradne dane. Riječ je o procesu na kojem su radili jako dugo te je pokazao nove blagdane. Zaključio je da u Hrvatskoj treba ostati 13 neradnih dana kao i dosad.
"Riječ je o procesu na kojem smo radili jako dugo. Zaključili smo da u RH treba ostati u okviru neradnih dana koje imamo. Radi se o 13 neradnih dana, ne povećava se broj neradnih dana. To je važno i zbog gospodarskog aspekta i efekta na rast BDP-a itd. Mi smo isto tako svjesni da proteklih godina, otkako je 2001. godine promijenjen koncept i raspored blagdana, da nisu zaživjeli u društvu i narodu."
Dvije bitne promjene
Predstavio je popis predloženih novih blagdana prema kojem bi Dan državnosti bio 30. svibnja, a ne 25. lipnja kao dosad. Tada je konstituiran prvi višestranaški demokratski Sabor.
"Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja RH. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu", rekao je Plenković. Druga promjena je 18. studenoga, kad bi se trebao obilježavati Dan sjećanja na žrtve domovinskog rata (na sve žrtve, napomenuo je Plenković), kao i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje", rekao je.
U prijedlogu zakona modificirat će se nekoliko spomendana i uvesti neke promjene. Tako će 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postati i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Dana 9. svibnja obilježit će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Dan neovisnosti bi prema njihovu prijedlogu obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se danas slavi Dan državnosti. Dan 8. listopada postao bi pak Dan Hrvatskog sabora.
