U HNK Ivana pl. Zajca u srijedu navečer priređen performans nazvan "Drugi rat", u kojem su žene protjerane iz svojih domova tijekom prošlog rata govorile o svojim iskustvima, a ta manifestacija izazvala je prosvjedne povorke branitelja i navijača Armade središtem Rijeke te njihovo okupljanje pred zgradom kazališta zbog čega je morala intervenirati policija.
Svoja sjećanja na ratne dane, na obljetnicu Oluje, je u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, a u suradnji s Documentom i intendantom riječkog HNK Oliverom Frljićem ispričalo pet žena različitih nacionalnosti u razgovoru s moderatoricom Vesnom Janković.
Prema ideji organizatora, tim događanjem želi se otvoriti javnu debatu o položaju žena u ratu, progovoriti o zamjeni ratnog nasilja nad ženskim subjektom "mirnodopskim" nasiljem kroz dominantne/muške narative o ratu, te mogućnosti emancipacije od njih kroz kreiranje prostora ženskog sjećanja.
Prije početka tog događaja, dio riječkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata održao je prosvjedni skup na Mostu hrvatskih branitelja, izražavajući nezadovoljstvo organiziranjem "Drugog rata", uz ocjenu da je riječ o provokaciji zbog namjere da se održi na dan obilježavanja 20. obljetnice "Oluje".
Tristotinjak prosvjednika, među kojima su bili i članovi navijačke skupine Armada, prošla je središtem grada pjevajući domoljubne pjesme i pogrdne napjeve upućene intendantu HNK Oliveru Frljiću i gradonačelniku Vojku Obersnelu, a pred zgradom gradske uprave su održani prosvjedni govori.
(Goran Kovacic/PIXSELL)
Tijekom predstave su se okupili pred zgradom HNK te su novinari i gledatelji na izlasku zaustavljeni zbog sigurnosti 20-tak minuta. Njihov izlazak iz zgrade štitio je kordon interventnih policajaca a prosjvednici su uzvikivali pogrde.
(Goran Kovacic/PIXSELL)
U ne posve ispunjenom parteru kazališta bili su gledatelji koji su dobili pozivnice.
Najavni tekst o tom događaju jedan medij opremio je naslovom "U Rijeci spremaju 'kontra Oluju'" zbog čega se Frljić žalio Hrvatskom novinarskom društvu, navodeći kako je "riječ o pokušaju da se o ratu govori ne iz pozicije nacionalne pripadnosti, već iz pozicije žene", te da je cijeli skup zamišljen kao afirmacija kulture mira.
Svoju ratnu priču prva je ispričala žena iz Osijeka, čijeg su supruga odvele tri osobe u odori hrvatske vojske, a naknadno je utvrđeno da je bio žrtva slučaja Selotejp zbog kojeg se sudilo Branimiru Glavašu. Kazala je također da nakon povratka u Osijek nije mogla naći posao jer je bila kriva što se kao Hrvatica udala za Srbina.
(Goran Kovacic/PIXSELL)
O životu u selu Polača pokraj Knina govorila je žena koja je na početku rata imala 11 godina. Prisjetila se zbjega tijekom akcije Oluja i putovanja do Beograda te školovanja u tom gradu.
Žena koja je ratno doba provela u Vukovaru nakon čega je otišla u inozemstvo ispričala je da nikad nije upoznala oca.
Žena rodom iz Mostara prisjetila se ratnih dana u tom gradu, gdje su nju, majku, tetku i sestru, kako je kazala, vojnici HVO-a istjerali sa zapadne strane grada na istočnu, bošnjačku.
Peta sudionica razgovora živjela je na početku rata u Slatini, a sa svojim suprugom koji se pridružio teritorijalnoj obrani odselila se u Beograd. Nakon povratka na oslobođeno područje provela je u istražnom zatvoru mjesec dana.
