Protok izbjeglica, i onih koji će ući legalno i onih koji će to pokušati ilegalno, sigurno će biti značajno povećan, smatra Vedran Obućina, politolog i stručnjak za Bliski istok.
Najveći teret podnijet će Vukovar i Osijek
Po njegovom mišljenju, najveći teret pritom će podnijeti istočna Hrvatska, odnosno Vukovar i Osijek, koji su najbliži Mađarskoj.
"Kao najvažniju otegotnu okolnost njihova putovanja preko Hrvatske do Mađarske, uz pretpostavku da Mađari neće podignuti žičanu ogradu i na granici s Hrvatskom, treba navesti činjenicu da će ti migranti morati prijeći dvije rijeke, i to Dunav i Dravu. Mnogi od njih su neplivači i te će dvije rijeke biti velika opasnost za njih, a približava se i hladna zima na koju mnogi od njih nisu navikli", ustvrdio je Obućina u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Hrvatska ima kapacitete da primi 500 migranata
Mađarska je izbjeglicama važna jer traže najkraći put prema Zapadu, najčešće Njemačkoj.
Na pitanje što imigranti mogu ovdje očekivati, Obućina kaže kako Hrvatska, kratkoročno može primiti 500 migranata.
"Mi imamo samo jedan prihvatni centar, i to u Ježevu, i dva deportacijska centra, jedan u Trilju i jedan u Tovarniku. Deportacijski centri u Hrvatskoj mogu primiti 100 ljudi i u Hrvatskoj će se uskoro pojaviti problem kao i u Mađarskoj, Srbiji ili Makedoniji, koje migrante krcaju u vlakove kako bi što prije napustili njihove zemlje i otišli dalje na zapad", kaže on.
Europa može zbrinuti par milijuna ljudi
Europa, pak, po njegovom mišljenju može primiti i zbrinuti i nekoliko milijuna ljudi.
"Pa Hrvatska je u Domovinskom ratu primila 500 tisuća izbjeglica. Za svih se njih može naći prostor, ali to nije rješenje. Hipotetički, ako rat u Siriji završi i pola se njih bude htjelo vratiti u Siriju, što raditi s ostalom polovicom? Dati im azil ili državljanstvo neke od europskih država, veliko je pitanje", kaže Obućina.
Ova imigrantska kriza otvara i pitanje otvorenih granica Europske unije, koja upravo počiva na ideji slobode kretanja.
EU i SAD pale na ispitu humanosti
"To je, međutim, partikularno pravo jer se odnosi samo na građane Europske unije. Mislim da je humanost u ovom slučaju doživjela jedan veliki slom, ponajprije od vlada onih država koje su u najvećoj “opasnosti” od migranata. Te vlade jednostavno ne znaju što učiniti i bježe od odgovornosti. Dok, recimo, obični ljudi pomažu izgladnjelim i prestrašenim migrantima", smatra Obućina.
Po njegovom mišljenju, iznenađujuća je nezainteresiranost SAD-a za ovaj problem, tim više jer je SAD uvijek prihvaćala migrante.
"Mislim da ovaj problem moraju riješiti države koje su imale svoje kolonije na područjima odakle danas dolaze migranti. Ponajprije mislim na Veliku Britaniju i Francusku, koje svojim autoritetom moraju u državama iz kojih dolaze migranti spriječiti njihov dolazak u Europu", kazao je Obućina u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Slobodna Dalmacija / Danas.hr
